Victory Day

Šta je Dan pobjede?

Dan pobjede je praznik koji se obilježava 9. maja svake godine, a u Bosni i Hercegovini je posebno značajan kao dan kojim se obilježava pobjeda Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Ovaj datum je ustanovljen kako bi se odala počast završetku velikog sukoba koji je promijenio tok historije, a sam čin potpisivanja kapitulacije desio se upravo na taj dan u Moskvi. Iako je Dan pobjede široko priznat u mnogim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza i Istočnog bloka, u Bosni i Hercegovini njegovo obilježavanje ima specifičan karakter, uvjetovan političkom i društvenom strukturom zemlje.

Ono što ovaj praznik čini jedinstvenim u kontekstu Bosne i Hercegovine je njegova regionalna priroda. Naime, Dan pobjede je zvanični praznik i neradni dan samo na području Republike Srpske (RS), dok u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) nije dan od državnog značaja. Ova podjela odražava složene odnose i različite interpretacije historijskih događaja koji i danas imaju odjeka u političkom životu zemlje. Praznik je često povezan sa sjećanjem na antifašističku borbu i partizanski pokret, što mu daje dodatnu težinu, ali i kontroverzu u društvu koje je još uvijek opterećeno podjelama.

U suštini, Dan pobjede u Bosni i Hercegovini nije samo sjećanje na daleki rat, već i izraz političkih opredjeljenja i identiteta, posebno među srpskim stanovništvom u RS. Dok se u drugim dijelovima zemlje ovaj dan obilježava nezvanično ili se na njega gleda kao na dio šire evropske historije, u RS on nosi simboliku pobjede nad fašizmom, ali i povezanosti sa Rusijom i sovjetskim naslijeđem. Ovo čini praznik značajnim za razumijevanje kulture sjećanja u regionu, gdje se historijski događaji interpretiraju kroz prizmu etničkih i političkih perspektiva.

Kada je Dan pobjede u 2026?

Dan pobjede se obilježava na fiksni datum, svake godine 9. maja. U 2026. godini, ovaj praznik pada na Saturday, May 9, 2026. Do ovog datuma ostalo je još 81 dana, što znači da se pripreme i planiranje za obilježavanje mogu započeti na vrijeme, posebno u onim zajednicama koje ovaj dan doživljavaju kao važan dio svog kalendara.

Datum je nepromjenjiv i temelji se na historijskom događaju kapitulacije Njemačke, koja je stupila na snagu 9. maja 1945. godine prema moskovskom vremenu, iako je u zapadnoj Evropi to bilo 8. maja. Ova vremenska razlika je dovela do usvajanja različitih datuma obilježavanja u različitim zemljama, ali u Bosni i Hercegovini, posebno u RS, 9. maj je taj koji se poštuje kao Dan pobjede. Fiksna priroda datuma olakšava planiranje događaja i omogućava ljudima da unaprijed organizuju svoje obaveze, bilo da se radi o učešću u ceremonijama ili jednostavno o korištenju slobodnog dana.

U 2026. godini, očekuje se da će se tradicionalne aktivnosti nastaviti, s obzirom da je praznik ukorijenjen u godišnjem ritmu Republike Srpske. Vrijeme u maju je obično povoljno, sa proljećnim temperaturama koje pogoduju vanjskim aktivnostima, što čini ovaj datum pogodnim za organizaciju skupova i komemoracija. Iako datum ne varira, njegov značaj može varirati iz godine u godinu, ovisno o aktuelnim političkim dešavanjima, posebno ako se koristi za izražavanje solidarnosti sa međunarodnim saveznicima poput Rusije.

Historijski kontekst i porijeklo

Dan pobjede ima korijene u završetku Drugog svjetskog rata, kada je Sovjetski Savez odigrao ključnu ulogu u porazu nacističke Njemačke. U Bosni i Hercegovini, ovaj praznik je ušao u zvanični kalendar 1965. godine, za vrijeme postojanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), pod vođstvom Josipa Broza Tita. Tada su organizovani veliki vojni paradi i proslave širom zemlje, koje su trajale do 1985. godine, kada su postepeno smanjene zbog promjena u politici i sve većih tenzija unutar federacije. Ove proslave su bile usmjerene na slavljenje antifašističke borbe, u kojoj su jugoslovenski partizani, uz podršku Sovjeta, igrali važnu ulogu u oslobođenju Balkana.

Nakon raspada Jugoslavije i sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1992. godine, pitanje kako obilježavati historijske datume postalo je kompleksno. Dan pobjede je zvanično priznat kao dio državnog naslijeđa, ali je njegovo obilježavanje ograničeno na entitet Republika Srpska, gdje je uspostavljen kao praznik zajedno sa Danom državnosti RS (21. novembrom, koji obilježava potpisivanje Daytonskog sporazuma). Ova praksa je rezultat političkih aranžmana definisanih Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji je formalno okončao rat 1995. godine i uspostavio dva entiteta sa različitim praznicima i simbolima.

Lokalno oslobođenje Bosne i Hercegovine tokom Drugog svjetskog rata ima svoje specifičnosti. Na primjer, Sarajevo je oslobođeno 5. aprila 1945. godine, što se ponekad ističe kao alternativni datum za sjećanje na kraj rata u regionu. Međutim, Dan pobjede ostaje dominantan u RS, gdje se povezuje sa sovjetskom pobjedom i širim evropskim antifašizmom. Ovaj praznik evocira sjećanje na partizanski pokret, koji je u Bosni i Hercegovini bio snažan, ali i na žrtve rata koje su oblikovale etničke i političke podjele koje i danas postoje. Kroz prizmu historije, Dan pobjede služi kao podsjetnik na zajedničku borbu protiv fašizma, ali i kao polje za različite interpretacije koje odražavaju savremene političke realnosti.

Kako se obilježava i šta ljudi rade

Obilježavanje Dana pobjede u Bosni i Hercegovini je pretežno svečano i reflektivno, s naglaskom na historijsko sjećanje i političke poruke, posebno u Republici Srpskoj. Glavne aktivnosti uključuju polaganje vijenaca i cvijeća na spomenike palim borcima i žrtvama rata, što organizuju lokalne vlasti, udruženja veterana i političke stranke. Ovi događaji se često održavaju u gradovima kao što su Banja Luka, Prijedor ili Foča, gdje se okupljaju građani, zvaničnici i predstavnici vojske. Na primjer, u Banja Luci, glavnom gradu RS, predsjednik entiteta Milorad Dodik je u prošlim godinama predvodio marševe sa stotinak učesnika, što je viđeno kao izraz solidarnosti sa Rusijom i sovjetskim naslijeđem.

Atmosfera tokom ovih skupova je patriotska i ozbiljna, bez tipičnih elemenata velikih proslava poput vatrometa ili masovnih festivala. Učesnici se okupljaju u tišini, uz kratke govore koji ističu značaj pobjede nad fašizmom i važnost čuvanja sjećanja na žrtve. Nema organizovanih porodičnih tradicija poput specijalnih obroka ili muzike, već je fokus na komemorativnom karakteru. U zajednicama gdje se praznik obilježava, ljudi se često prisjećaju ličnih porodičnih priča iz rata, što daje ličnu dimenziju ovom danu. Međutim, u drugim dijelovima zemlje, poput većinskih bošnjačkih ili hrvatskih područja, Dan pobjede prolazi nezapaženo, sa normalnim radnim danom i bez posebnih aktivnosti.

Političke konotacije su neizbježne. Praznik se često koristi za isticanje veza sa Rusijom, što je posebno izraženo u RS, gde se vidi kao simbol otpora zapadnim uticajima. Posljednjih godina, u kontekstu geopolitičkih tenzija, ove proslave su postale i platforma za izražavanje podrške međunarodnim saveznicima. Bez obzira na to, većina aktivnosti ostaje usredsređena na historijsko naslijeđe, a ne na trenutne političke debate, iako se granica često briše. Za posjetioce ili ekspatrijante, učešće u ovim događajima zahtijeva poštovanje – pristojno oblačenje (tamnija, skromna odjeća), uzdržavanje od političkih izjava i fokus na poštovanje žrtava.

Tradicije i običaji

Iako Dan pobjede nije bogat tradicionalnim običajima u smislu narodnih svečanosti, u Bosni i Hercegovini, posebno u RS, razvile su se određene prakse koje odražavaju lokalni karakter. Ključna tradicija je polaganje vijenaca na spomenike, što je čin poštovanja koji se prenosi generacijama. Ovaj običaj je inspirisan sovjetskim i jugoslovenskim naslijeđem, gdje se vijenci simbolički postavljaju kao znak sjećanja na poginule borce. U nekim mjestima, poput Banja Luke, ovi događaji uključuju i kratke parade ili marševe, ali su one mnogo manjeg obima nego u prošlosti, ograničene na lokalne zajednice.

Druga važna tradicija je isticanje simbola poput crvene zvezde ili antifašističkih zastava, što se često vidi na skupovima u RS. Ovi simboli su podsjetnik na partizanski pokret i borbu protiv fašizma, ali i na sovjetsku ulogu u ratu. U posljednje vrijeme, primećuje se i povezanost sa savremenim geopolitičkim simbolima, poput izražavanja podrške Rusiji kroz transparente ili govore. Međutim, ove tradicije nisu uniformne širom zemlje – u FBiH, gde se više cijeni sjećanje na lokalno oslobođenje (npr. 5. april u Sarajevu), Dan pobjede nema slične običaje.

Hrana i muzika nisu specifični za ovaj praznik; ne postoje tradicionalna jela ili pjesme vezane isključivo za Dan pobjede. Umjesto toga, fokus je na kolektivnom sjećanju i odavanju počasti. U manjim zajednicama, ljudi se ponekad okupljaju na ručkovima ili razgovorima o ratnim iskustvima, što može uključivati dijeljenje priča starijih generacija. Ove prakse su više porodične nego javne i doprinose očuvanju usmene historije. Sve u svemu, tradicije Dana pobjede u Bosni i Hercegovini su skromne, ali značajne za one koji ih praktikuju, naglašavajući važnost historijskog kontinuiteta i etničkog identiteta.

Praktične informacije za posjetioce i stanovnike

Za posjetioce i stanovnike Bosne i Hercegovine, Dan pobjede može imati različite implikacije u zavisnosti od toga gdje se nalazite. U Republici Srpskoj, 9. maj je zvanični praznik i neradni dan, što znači da će vlada, škole i mnoge javne institucije biti zatvorene. Neke privatne firme i prodavnice mogu takođe biti zatvorene, posebno u manjim gradovima, dok će u većim centrima poput Banja Luke većina trgovina i usluga raditi normalno ili sa skraćenim radnim vremenom. Preporučuje se unaprijed provjeriti radno vrijeme ako planirate obaveze. U Federaciji Bosne i Hercegovine, dan je radni, tako da nema posebnih ograničenja u saobraćaju ili radu institucija.

Ako se nađete u RS, posebno u Banja Luci ili drugim mjestima gdje se održavaju ceremonije, prikladno je prisustvovati skupovima ako želite doživjeti kulturu sjećanja lokalnog stanovništva. Obucite se skromno i neutralno – izbegavajte političke simbole ili izjave koje bi mogle biti shvaćene kao provokacije, s obzirom na osjetljivost tema. Vrijeme u maju je obično ugodno, sa temperaturama oko 15-20°C, što olakšava učešće u vanjskim događajima. Za turiste, ovo je prilika da se upozna sa dijelom historije i politike regije, ali je važno ostati neutralan i poštovati lokalne običaje.

Što se tiče transporta, ne očekuju se veći poremećaji, osim mogućih privremenih zatvaranja puteva tokom marševa ili parada u gradovima. U FBiH, sve funkcioniše normalno, bez uticaja na turističke aktivnosti. Hrana i smještaj su dostupni svuda, bez specijalnih ponuda vezanih za praznik. Ako planirate putovanje, imajte na umu da je praznik uglavnom lokalnog kar