Ramadan Start

Početak Ramazana u Bosni i Hercegovini: Duhovna obnova i tradicija

Ramazan u Bosni i Hercegovini nije samo vjerski obred; to je duboko ukorijenjen kulturološki fenomen koji prožima svaki aspekt društvenog života, posebno u gradovima s većinskim bošnjačkim stanovništvom. Kao deveti mjesec islamskog kalendara, Ramazan predstavlja vrijeme posta, molitve, samorefleksije i zajedništva. Za vjernike u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Mostaru i širom zemlje, dolazak ovog mjeseca označava prelazak iz užurbane svakodnevice u stanje duhovne budnosti i discipline. Miris svježih somuna koji se širi mahalama neposredno prije zalaska sunca, zvuk ezana sa stotina munara i paljenje kandilja na džamijama stvaraju atmosferu koja je jedinstvena za ovaj dio Balkana.

Ono što Ramazan u Bosni čini posebnim jeste spoj stroge pobožnosti i tople, komšijske solidarnosti. U zemlji koja je vijekovima bila susretište kultura, Ramazan se poštuje kao vrijeme kada se obnavljaju porodične veze i učvršćuju prijateljstva. Post, koji traje od zore do zalaska sunca, nije samo suzdržavanje od hrane i pića, već i vježba strpljenja, poniznosti i empatije prema onima koji su u potrebi. U bosanskohercegovačkom kontekstu, to je i vrijeme kada se multietnički duh zemlje najjasnije vidi kroz međusobno poštovanje običaja, gdje komšije nemuslimani često prisustvuju iftarima (večernjim obrocima), dijeleći radost praznika sa svojim sugrađanima.

Kada počinje Ramazan u 2026?

U Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku islamskog svijeta, početak Ramazana određuje se prema lunarnom kalendaru (Hidžretski kalendar). To znači da datum Ramazana svake godine pomjera za otprilike deset do jedanaest dana ranije u odnosu na gregorijanski kalendar.

Za 2026. godinu, predviđeni podaci su sljedeći:

Prvi dan posta (1. Roza): February 18, 2026 Dan u sedmici: Wednesday Preostalo vrijeme: Do početka posta preostalo je još 46 dana.

Važno je napomenuti da Ramazan zvanično počinje prethodne večeri, u utorak, 17. februara 2026. godine, nakon zalaska sunca. Tada se klanja prva teravija (posebna noćna molitva), dok prvi potpuni dan posta nastupa u srijedu. Datum je podložan blagim promjenama zavisno od stvarnog viđenja mlađaka, ali se Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini oslanja na precizne astronomske proračune (vaktiju), koji su standard za planiranje vjerskih aktivnosti.

Historija i značaj Ramazana

Ramazan se obilježava kao mjesec u kojem je počela objava Kur'ana poslaniku Muhammedu a.s. preko meleka Džibrila. Za Bošnjake, koji čine oko 50% stanovništva Bosne i Hercegovine, ovaj mjesec je temelj vjerskog identiteta. Historijski gledano, ramazanski običaji u Bosni su se razvijali pod uticajem osmanske kulture, ali su poprimili specifičan lokalni kolorit.

Kroz vijekove, Ramazan je u Bosni bio period kada su se obustavljali sukobi, kada su se čistile kuće i džamije, te kada se posebna pažnja posvećivala obrazovanju i čitanju Kur'ana (mukabele). Mukabele su zajednička učenja Kur'ana u džamijama, gdje vjernici slušaju hafize (osobe koje znaju Kur'an napamet), što je tradicija koja se u Sarajevu, u Gazi Husrev-begovoj džamiji, održava neprekidno stotinama godina.

Kako se Ramazan obilježava u Bosni i Hercegovini

Obilježavanje Ramazana u Bosni i Hercegovini karakteriše niz specifičnih običaja koji spajaju duhovnost i svakodnevni život.

Sehur: Priprema za post

Sehur je obrok prije zore. U bosanskim porodicama, domaćice se bude rano kako bi pripremile hranjiva jela koja će postaćima dati snagu za predstojeći dan. Tradicionalno se služe jela koja dugo drže sitost, uz obavezno ispijanje dovoljne količine vode i čaja. U nekim manjim mjestima i danas se može čuti "ramazanski bubnjar" koji prolazi ulicama i budi vjernike na sehur, iako je ova tradicija u velikim gradovima uglavnom zamijenjena modernim alarmima.

Post (Sawm)

Tokom dana, od zore (vrijeme imsaka) do zalaska sunca (akšam), vjernici se suzdržavaju od jela, pića, pušenja i intimnih odnosa. Međutim, naglasak je i na "postu duše" – izbjegavanju ružnih riječi, ogovaranja i loših misli. U bosanskim gradovima, tokom dana se osjeti smireniji tempo života. Mnogi vjernici koriste pauze na poslu za odlazak u džamiju ili čitanje vjerske literature.

Iftar: Trenutak radosti

Iftar je trenutak prekida posta i najsvečaniji dio dana. U Sarajevu, trenutak iftara tradicionalno označava pucanj iz topa sa Žute tabije, koji se vidi i čuje širom grada. Čim se začuje top i upale kandilji na munarama, porodice se okupljaju oko sofre.

Običaj je da se post prekine neparnim brojem hurmi (datula) i čašom vode ili limunade, prateći sunnet (praksu) Poslanika. Nakon toga slijedi bogata večera koja u Bosni obavezno uključuje: Topa: Specifično jelo od rastopljenog kajmaka, sira, putera i jaja, u koje se umaču komadići vrućeg somuna. Somun: Ramazanski hljeb sa ćurekotom, čiji miris postane simbolom mjeseca. Čorbe: Najčešće Begova čorba ili Sarajevska čorba. Glavna jela: Dolme, sarme, pite i različiti mesni specijaliteti. Slastice: Baklava, hurmašice, tulumbe ili sutlijaš, uz nezaobilaznu bosansku kafu.

Iftari su često komunitarni. Organizuju se veliki ulični iftari, kao i iftari u džamijskim dvorištima, gdje se hrane putnici, siromašni i komšije.

Teravih-namaz

Nakon iftara, vjernici odlaze u džamije na teravih-namaz, noćnu molitvu koja se klanja samo tokom Ramazana. Džamije su tada ispunjene do posljednjeg mjesta, a atmosfera je ispunjena mirom i zajedništvom. Žene u Bosni tradicionalno klanjaju teraviju u posebnim dijelovima džamije (mahfilima) ili kod kuće.

Posebne noći: Lejletul-kadr i Lejletul-bedr

Tokom Ramazana, dvije noći imaju poseban značaj:

1. Lejletul-bedr: Obilježava sjećanje na bitku na Bedru, simbol pobjede istine nad neistinom.
2. Lejletul-kadr (Noć kaderska): Smatra se najvrednijom noći u godini, "vrijednijom od hiljadu mjeseci". Vjeruje se da je u ovoj noći počela objava Kur'ana. Bosanci ovu noć provode u intenzivnoj molitvi (ibadetu), često do samog sehura, vjerujući da se u njoj primaju sve iskrene dove. U 2026. godini, ova noć će se obilježavati u posljednjoj trećini Ramazana (oko 15. ili 16. marta).

Praktične informacije za posjetioce i turiste

Ako planirate posjetiti Bosnu i Hercegovinu tokom Ramazana u februaru i martu 2026., evo nekoliko korisnih savjeta:

Vrijeme: Februar u Bosni može biti vrlo hladan, s temperaturama od -5 do +10 stepeni Celzijusa, uz mogućnost snijega. Planirajte toplu odjeću, posebno ako želite prisustvovati iftaru na otvorenom ili ići na Žutu tabiju u Sarajevu. Restorani: Većina restorana u gradovima poput Sarajeva, Mostara i Travnika radi normalno, ali mnogi uvode posebne "iftarske menije". U vrijeme iftara (zalazak sunca), restorani su često potpuno rezervisani, pa je preporučljivo rezervisati sto unaprijed. Ponašanje: Iako Bosna i Hercegovina nije zemlja sa strogim vjerskim zakonima, pristojno je izbjegavati konzumaciju hrane, pića i cigareta na javnim mjestima u blizini džamija ili u gusto naseljenim mahalama tokom dana. To se smatra znakom poštovanja prema onima koji poste. Alkohol: Mnogi objekti u starim dijelovima grada (poput Baščaršije) prestaju točiti alkohol tokom cijelog mjeseca Ramazana. Kupovina: Tržnice i pekare su najprometnije sat vremena prije iftara. Redovi za vatrene somune mogu biti dugi, ali su dio autentičnog iskustva.

Regionalne razlike u obilježavanju

Intenzitet ramazanske atmosfere varira ovisno o regiji. U Federaciji BiH, posebno u kantonima sa bošnjačkom većinom, Ramazan je vidljiv na svakom koraku. U Republici Srpskoj i područjima sa hrvatskom većinom, Ramazan se obilježava tiše, unutar krugova povratničkih zajednica i lokalnih džamija. Ipak, u gradovima kao što je Banja Luka, Ferhadija džamija postaje centar okupljanja i simbol duhovnog identiteta.

Kraj Ramazana: Ramazanski bajram

Ramazan se završava pojavom novog mlađaka, što označava početak Ševala i trodnevnog praznika koji se zove Ramazanski bajram (Eid al-Fitr). Bajram u Bosni počinje jutarnjom molitvom (Bajram-namaz), nakon čega slijedi obilazak mezarja (groblja), posjeta rodbini i komšijama, te dijeljenje bajramluka (poklona) djeci. Bajram je vrijeme opšteg veselja i bogatih trpeza, čime se slavi uspješan završetak mjeseca posta.

Je li početak Ramazana državni praznik?

U Bosni i Hercegovini, početak Ramazana nije državni praznik. To je radni dan, a škole, banke, pošte i državne institucije rade prema uobičajenom radnom vremenu.

Međutim, postoje određene specifičnosti: Skraćeno radno vrijeme: Neke privatne firme čiji su vlasnici muslimani ili koje imaju većinski muslimansko osoblje mogu odlučiti da skrate radno vrijeme za sat vremena kako bi zaposlenici stigli kući na iftar. Pauze za namaz: Vjernicima je u mnogim firmama omogućeno da koriste pauzu za obavljanje dnevnih molitvi. Slobodni dani za Bajram: Dok sam početak Ramazana nije neradni, prvi dan Ramazanskog bajrama (koji će u 2026. godini biti oko 20. marta) obično je neradni dan u kantonima sa bošnjačkom većinom, a zaposlenici islamske vjeroispovijesti u cijeloj zemlji imaju zakonsko pravo na plaćeno odsustvo za obavljanje vjerskih obreda na taj dan.

Zaključak

Početak Ramazana February 18, 2026. godine donijet će u Bosnu i Hercegovinu još jedan period tišine, molitve i duboke solidarnosti. Bez obzira na to jeste li vjernik koji posti ili posjetilac koji želi upoznati lokalnu kulturu, Ramazan nudi priliku da doživite Bosnu u njenom najintimnijem i najtoplijem izdanju. To je mjesec u kojem materijalno ustupa mjesto duhovnom, a individualizam kolektivnoj brizi za drugoga. U hladnim februarskim i martovskim danima 2026. godine, toplina bosanskih iftara i svjetla kandilja ponovo će podsjetiti na važnost strpljenja, zahvalnosti i zajedništva.