Good Friday

Veliki petak u Bosni i Hercegovini: Dan tišine, molitve i duboke duhovnosti

Veliki petak predstavlja najtužniji i najozbiljniji dan u kršćanskom kalendaru, dan kada se vjernici prisjećaju muke, raspeća i smrti Isusa Krista na brdu Kalvarija. U Bosni i Hercegovini, zemlji bogatoj različitim kulturama i religijskim tradicijama, ovaj dan ima poseban značaj koji se ogleda kroz duboku pobožnost, post i specifične običaje koji se prenose s generacije na generaciju. Za kršćane u BIH, bilo da su katolici ili pravoslavci, Veliki petak nije samo vjerski praznik, već vrijeme duboke introspekcije, tišine i solidarnosti s patnjom.

Ono što Veliki petak u Bosni i Hercegovini čini jedinstvenim jeste činjenica da se on obilježava u dva različita termina, zavisno od toga da li se prati gregorijanski (zapadni) ili julijanski (istočni) kalendar. Ova dualnost odražava složenu društvenu i religijsku strukturu zemlje, gdje se katolička i pravoslavna tradicija prepliću, stvarajući specifičan ritam života tokom proljetnih mjeseci. Dok katolički vjernici, koji čine većinu u određenim dijelovima Federacije BiH, obilježavaju ovaj dan u skladu s vatikanskim kalendarom, pravoslavni vjernici, dominantni u Republici Srpskoj i dijelovima Federacije, svoje obrede vrše prema tradiciji Srpske pravoslavne crkve.

Atmosfera u gradovima i selima širom Bosne i Hercegovine na ovaj dan se primjetno mijenja. Umjesto uobičajene vreve, nastupa tišina. Crkvena zvona, koja inače odjekuju sarajevskom kotlinom, mostarskim ulicama ili banjalučkim alejama, na Veliki petak utihnu. Ona simbolično "odlaze u Rim" ili jednostavno miruju do uskrsnog bdjenja, a njihovo mjesto zauzimaju drvene čegrtaljke (klepala), čiji reski zvuk podsjeća vjernike na ozbiljnost trenutka. To je dan kada se ne pjeva, ne slavi i kada se čak i svakodnevni poslovi svode na minimum, kako bi se fokus ostao na duhovnom značenju žrtve.

Kada je Veliki petak u 2026?

U 2026. godini, zbog razlika u kalendarima, Bosna i Hercegovina će imati dva značajna datuma za obilježavanje Velikog petka:

Katolički Veliki petak: Obilježava se u Friday, April 3, 2026. Prema trenutnom računanju, do ovog dana preostalo je još 90 dana. Pravoslavni Veliki petak: Obilježava se sedmicu kasnije, tačnije 10. aprila 2026. godine.

Datum Velikog petka je varijabilan (pokretni praznik). On se određuje na osnovu lunarnog kalendara i direktno je povezan s datumom Uskrsa (Vaskrsa). Pravilo je da se Uskrs slavi u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da se katolička crkva drži gregorijanskog, a pravoslavna julijanskog kalendara (uz dodatna pravila o pashalnom punom mjesecu), ovi datumi se rijetko poklapaju, što u Bosni i Hercegovini rezultira produženim periodom prazničnih aktivnosti tokom aprila.

Povijest i teološki značaj

Veliki petak je dio "Svetog trodnevlja" (Triduum Paschale) za katolike, odnosno Velike sedmice za pravoslavce. Korijeni ovog obilježavanja sežu u najranije dane kršćanstva u Bosni. Kršćanstvo na ovim prostorima ima duboke korijene, još iz rimskog doba, a kroz srednjovjekovnu Bosnu, period osmanske vladavine i austrougarsku upravu, običaji vezani za Veliku sedmicu su se kristalizirali i prilagođavali lokalnom mentalitetu.

Teološki, Veliki petak se fokusira na Isusovu muku (Pasiju). Prema biblijskim izvještajima, Isus je izdan od strane Jude Iskariotskog, uhapšen u Getsemanskom vrtu, ispitivan pred Kajfom i Pontijem Pilatom, bičevan, te na kraju prisiljen da nosi vlastiti križ do brda Golgota (Kalvarija), gdje je razapet između dva razbojnika. Za vjernike u BIH, ovaj događaj predstavlja vrhunac Božje ljubavi prema čovječanstvu, gdje Bog žrtvuje vlastitog sina radi otkupljenja grijeha svijeta.

Istorijski gledano, u Bosni i Hercegovini su ovi običaji bili čuvari identiteta. U vremenima kada su kršćanske zajednice bile pod raznim pritiscima, tiho i dostojanstveno obilježavanje Velikog petka služilo je kao potvrda pripadnosti zajednici i vjeri. Danas, u slobodnom društvu, ovi običaji su postali dio javnog prostora, ali su zadržali svoju intimnu, porodičnu i duboko pobožnu notu.

Običaji i tradicija u Bosni i Hercegovini

Običaji na Veliki petak u Bosni i Hercegovini su strogi i prožeti simbolikom. Iako postoje male razlike između katoličkih i pravoslavnih običaja, suština je ista: post, molitva i žalovanje.

Post i nemrs

Jedan od najvažnijih aspekata Velikog petka je strogi post. U Bosni se pod "strogim postom" podrazumijeva da se vjernik samo jednom u danu najede do sitosti, te da se potpuno suzdržava od mesa i mesnih prerađevina (nemrs). Mnogi stariji vjernici u selima oko Viteza, Livna, Širokog Brijega ili u okolini Bijeljine i Trebinja, praktikuju "post na vodi", što znači da konzumiraju samo hranu pripremljenu bez ikakvih masnoća.

Tipična jela koja se pripremaju na ovaj dan u Bosni i Hercegovini uključuju: Riba: Obično pastrmka ili šaran, zavisno od regije. Grah prebranac: Gusti grah pripremljen bez mesa. Posna pogača: Hljeb umiješen samo s brašnom, vodom i kvascem. Kompoti od suhog voća: Šljive, jabuke i kruške koje se kuhaju kako bi se dobio blagi slatki napitak.

Bojenje jaja

Iako je Veliki petak dan žalosti, u mnogim krajevima Bosne i Hercegovine (naročito u pravoslavnoj tradiciji) upravo se na ovaj dan počinju bojiti jaja. Prvo jaje koje se oboji mora biti crvene boje i naziva se "čuvarkuća". Vjeruje se da ono štiti dom i ukućane od zla i bolesti tokom cijele godine. U katoličkim porodicama, jaja se češće boje na Veliku subotu, ali tradicija varira od regije do regije. Bojenje se često vrši prirodnim putem – korištenjem ljuske crvenog luka (lukovine) kako bi se dobila tamnocrvena ili smeđa boja, uz ukrašavanje listićima djeteline ili paprati koji ostavljaju bijeli trag na jajetu.

Tišina i prestanak radova

U tradicionalnim bosanskim sredinama, na Veliki petak se "ne dira zemlja". To znači da se ne obavljaju nikakvi poljoprivredni radovi, ne kopa se i ne ore, jer se vjeruje da zemlja na taj dan počiva zajedno s Kristom. Također, izbjegava se upotreba oštrih predmeta poput sjekira ili makaza. U kućama vlada mir; televizori se rjeđe pale, muzika se ne sluša, a razgovori su tihi i svedeni na najnužnije.

Liturgijska obilježavanja i obredi

Religijski obredi na Veliki petak su najspecifičniji u cijeloj liturgijskoj godini.

Katolički obredi (Obredi muke Gospodnje)

U katoličkim crkvama u Sarajevu (Katedrala Srca Isusova), Mostaru, Tuzli i drugim gradovima, obredi se obično održavaju u popodnevnim satima, oko 15:00 h, u vrijeme kada je prema predaji Isus izdahnuo na križu. Ovi obredi se sastoje od tri dijela:

1. Služba riječi: Čitanje biblijskih tekstova, s posebnim naglaskom na izvještaj o muci iz Evanđelja po Ivanu. Često se Muka pjeva, što ostavlja snažan utisak na prisutne.
2. Klanjanje križu: Vjernici u procesiji dolaze do križa, ljube ga ili mu se poklanjaju, iskazujući time poštovanje prema Kristovoj žrtvi.
3. Sveta pričest: Iako se na Veliki petak ne služi puna Sveta misa (nema pretvorbe hljeba i vina), vjernici primaju hostije posvećene dan ranije, na Veliki četvrtak.

Pravoslavni obredi (Večernje s iznošenjem plaštanice)

U pravoslavnim hramovima, poput Saborne crkve u Sarajevu ili hrama Hrista Spasitelja u Banjoj Luci, centralni događaj je iznošenje plaštanice. Plaštanica je platno na kojem je izvezen ili naslikan lik Isusa neposredno nakon skidanja s križa. Plaštanica se polaže na posebno ukrašen sto ispred oltara, koji simbolizuje Kristov grob. Vjernici u tišini prilaze, klanjaju se i cjelivaju plaštanicu. Uvečer se služi "Opijelo Kristovo", tokom kojeg se plaštanica nosi u procesiji oko hrama, što simbolizuje Isusov ukop.

Veliki petak u različitim regijama Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je zemlja regionalnih specifičnosti, pa se i Veliki petak doživljava na različite načine u zavisnosti od lokalnog konteksta.

Hercegovina

U Hercegovini, naročito u mjestima poput Mostara, Međugorja i Širokog Brijega, Veliki petak se obilježava s izuzetnim intenzitetom. Procesije "Put križa" često se organizuju na otvorenom, uspinjući se na obližnja brda (poput Križevca u Međugorju). Hiljade hodočasnika i lokalnog stanovništva u tišini se moli, zastajući kod svake od 14 postaja koje simbolizuju Isusov put do Golgote. Vrijeme u Hercegovini u aprilu je obično sunčano, ali vjetrovito, što dodatno doprinosi asketskom osjećaju dana.

Srednja Bosna

U starim franjevačkim samostanima u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i Kreševu, Veliki petak čuva miris starine. Ovdje se mogu čuti drevni napjevi "Gospin plač", dirljiva narodna pjesma koja opisuje Marijinu tugu pod križem. Ovi napjevi su dio nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine i prenose se usmenim putem vijekovima.

Republika Srpska

U gradovima poput Banja Luke, Trebinja i Bijeljine, Veliki petak je centralni događaj sedmice. Budući da je u ovom entitetu to zvanični neradni dan, gradovi poprimaju potpuno drugačiji izgled. Prodavnice rade skraćeno ili su zatvorene, a narod se masovno okuplja u portama hramova. U Trebinju, s mediteranskom klimom i kamenim crkvama, obredi iznošenja plaštanice imaju posebnu estetsku i duhovnu težinu.

Sarajevo

Glavni grad BiH, kao sjecište religija, na Veliki petak nudi jedinstvenu sliku. Dok u starom dijelu grada, na Baščaršiji, život teče uobičajeno za većinsko muslimansko stanovništvo, samo nekoliko stotina metara dalje, u Katedrali i Sabornoj crkvi, vlada duboka tišina kršćanske muke. Sarajevo je jedno od rijetkih mjesta gdje u razmaku od samo nekoliko dana možete doživjeti i katolički i pravoslavni Veliki petak u punom sjaju, uz međusobno uvažavanje susjeda različitih vjera.

Praktične informacije za posjetitelje i strance

Ako planirate posjetiti Bosnu i Hercegovinu tokom Velikog petka 2026, važno je znati nekoliko praktičnih stvari kako biste iskazali poštovanje i izbjegli neugodnosti.

1. Odijevanje u crkvama: Prilikom posjete crkvama i manastirima, obavezno je skromno odijevanje. Ramena i koljena trebaju biti pokrivena. U pravoslavnim hramovima, žene ponekad nose marame, mada to nije strogo obavezno za turiste, ali se cijeni.
2. Ponašanje tokom službi: Veliki petak je dan tišine. Ako uđete u crkvu tokom obreda, budite izuzetno tihi. Fotografisanje s blicem je strogo zabranjeno, a u mnogim crkvama je fotografisanje tokom službe potpuno nepoželjno.
3. Jelo i piće: Iako restorani u većim gradovima rade normalno i nude sve vrste hrane, primijetit ćete da mnogi lokalni stanovnici traže "posni meni". Nije neuobičajeno da restorani taj dan nude više jela od ribe i povrća. Izbjegavajte glasno slavlje ili konzumaciju alkohola na javnim mjestima u blizini vjerskih objekata.
4. Komunikacija: Ako želite čestitati praznik, važno je znati da se Veliki petak ne "čestita" u klasičnom smislu (poput "Sretan Veliki petak"), jer je to dan žalosti. Umjesto toga, možete reći nešto poput "Neka je blagoslovljen današnji dan" ili jednostavno pokazati poštovanje prema ozbiljnosti praznika.

Da li je Veliki petak državni praznik u Bosni i Hercegovini?

Pitanje državnih praznika u Bosni i Hercegovini je kompleksno zbog nepostojanja jedinstvenog zakona o praznicima na nivou cijele države. Umjesto toga, primjenjuju se zakoni entiteta i kantona.

U Republici Srpskoj (RS): Pravoslavni Veliki petak (10. april 2026.) je zvanični državni praznik i neradni dan. To znači da su državne institucije, škole, banke i većina privatnih preduzeća zatvoreni. Ovo stvara dugi vikend koji se spaja s Vaskršnjim ponedjeljkom. Katolički Veliki petak u RS nije neradni dan za sve, ali katolici imaju zakonsko pravo na plaćeno odsustvo s posla na taj dan. U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH): Situacija varira. Veliki petak (katolički, April 3, 2026) se smatra opcionalnim praznikom. U kantonima s većinskim hrvatskim stanovništvom (kao što su Zapadnohercegovački, Hercegbosanski ili Posavski kanton), ovaj dan se često tretira kao neradni, škole ne rade, a radno vrijeme prodavnica je skraćeno. U kantonima s većinskim bošnjačkim stanovništvom (poput Sarajevskog ili Tuzlanskog), to je obični radni dan, ali zaposlenici kršćanske vjeroispovijesti imaju zakonsko pravo da uzmu slobodan dan radi obavljanja vjerskih obreda. Distrikt Brčko: Obično prati specifičan kalendar koji uvažava sve tri konstitutivne zajednice, pa su vjerski praznici često neradni dani za pripadnike tih konfesija.

Šta je otvoreno, a šta zatvoreno? Banke i pošte: U RS zatvorene 10. aprila. U većinski katoličkim dijelovima FBiH zatvorene April 3, 2026. U Sarajevu i većim centrima obično rade normalno. Javni prevoz: Saobraća prema prazničnom ili nedjeljnom redu vožnje u područjima gdje je praznik zvaničan.

• Tržni centri i prodavnice hrane: Ugl