Good Friday

Timor-Leste • April 3, 2026 • Friday

90
Days
11
Hours
27
Mins
39
Secs
until Good Friday
Asia/Dili timezone

Holiday Details

Holiday Name
Good Friday
Date
April 3, 2026
Day of Week
Friday
Status
90 days away
About this Holiday
Good Friday is a global Christian observance two days before Easter Sunday.

About Good Friday

Also known as: Sesta-Feira Santa

Sexta-Feira Santa iha Timor-Leste: Loron Reflesaun, Paixaun no Fiar

Sexta-Feira Santa, ka "Sexta-Feira da Paixão", mak loron ida ne’ebé importante tebes no sagradu liu hotu iha kalendáriu sarani nian iha Timor-Leste. Nu'udar nasaun ida ne'ebé ho populasaun barak liu porsentu 97 mak Katóliku, loron ida ne'e la'ós de'it feriadu públiku ida, maibé sai nu'udar momentu espirituál ne'ebé kle'an tebes, iha ne'ebé povu tomak para hodi hanoin hikas fali terus no mate Jesus Kristu nian iha krus leten hodi sosa fali mundu husi salan. Iha Timor-Leste, Sexta-Feira Santa la'ós de'it rituál relijiozu ida; ida ne'e mak parte integrál husi identidade nasionál ne'ebé liga metin ho istória reziliénsia no esperansa nian.

Atmosfera iha rai-laran durante loron ida ne'e muda totál. Sidade Dili ne'ebé baibain barullu no nakonu ho movimentu, sai nonook no hakmatek. Iha foho-foho no distritu sira, komunidade sira halibur hamutuk ho fuan ne'ebé kloot hodi tuir serimónia sira ne'ebé nakonu ho simbologia. Ba ema Timor, Sexta-Feira Santa mak tempu ida hodi hatudu laran-metin ba Maromak, halo peniténsia, no hamutuk ho família iha orasaun laran. Ida ne'e mak kulminasaun husi Kuarezma, tempu ne'ebé sarani sira prepara an liuhusi jejum no karidade.

Iha kontestu istóriku, Igreja Katólika iha knuar boot tebes durante tempu okupasaun Indonézia nian. Fiar Katóliku sai nu'udar kbiit no abrigu ba povu Timor-Leste. Tan ne'e, selebrasaun Semana Santa, liuliu Sexta-Feira Santa, iha signifikadu ne'ebé kle'an liu fali rituál de'it; ida ne'e reprezenta mós sakrifísiu povu nian ba liberdade no dignidade. To'o ohin loron, tradisaun sira ne'e sei moris no forte tebes, hodi dada mós atensaun husi vizitante estranjeiru sira ne'ebé hakarak haree rasik oinsá fiar ida ne'e moris iha rai doben Timor-Leste.

Bainhira mak Sexta-Feira Santa iha 2026?

Ba tinan oin, loron sagradu ida ne'e sei monu iha:

Loron: Friday Data: April 3, 2026 Tempu ne'ebé hela: 90 loron tan

Data Sexta-Feira Santa nian mak variável, ne'ebé katak la'ós data ne'ebé fixa tinan-tinan hanesan Natal. Data ida ne'e bazeia ba kalendáriu fulan nian (calendário lunar) no rituál Igreja nian ne'ebé determina katak Páskua sei monu iha domingu primeiru depoís fulan-fulan (lua cheia) ne'ebé mosu iha ka depoís ekuinósiu Marsu nian. Tanba Sexta-Feira Santa mak sesta-feira ne'ebé antes de Domingu Páskua, nia data mós muda tinan-tinan entre fulan Marsu ka Abríl.

Signifikadu no Orijem

Sexta-Feira Santa mak parte husi "Tríduo Pascal" (Loron Tolu Páskua nian), ne'ebé hahú husi Quinta-Feira Santa to'o Vigília Pascal iha Sábadu kualker. Iha loron ida ne'e, Igreja Katólika la selebra Misa (Eukaristia) ho modu baibain. Iha fali ida ne'e, sira halo "Selebrasaun Paixaun Na'i nian" ne'ebé inklui leitura husi Evanjellu tuir São João, orasaun universál, venerasaun ba Krus, no Komuñaun ne'ebé rai hela husi loron antes nian.

Orijem husi loron ida ne'e mai husi relatu Bíblia nian kona-ba loron ikus Jesus Kristu nian iha mundu: husi tesi-lia iha Pontius Pilatos nia oin, lori krus ba foho Kalváriu, to'o mate iha krus leten no hakoi iha rate laran. Ba ema Timor, krus la'ós de'it sinál mate nian, maibé sinál vitoria nian ba salan no mate.

Oinsá Povu Timor-Leste Selebras Sexta-Feira Santa

Selebrasaun iha Timor-Leste mak mesak úniku tanba nia kahur rituál Igreja nian ho kultura lokál ne'ebé nakonu ho devosaun.

1. Via Crucis (Dalan Krus nian)

Iha dadeer-saan, komunidade barak iha Dili no distritu sira halo "Via Crucis". Iha fatin balun, sira halo re-enasaun (teatru moris) kona-ba Paixaun Kristu nian. Joven sira hatais hanesan soldadu Roma no Jesus, hodi la'o tuir dalan públiku sira hodi hatudu estasaun 14 husi dalan krus nian. Iha Dili, dalan ba foho Kristu Rei iha Metinaro ka Lecidere baibain nakonu ho sarani sira ne'ebé la'o hodi rezar no hananu kântiku peniténsia nian. Atmosfera ne'e nakonu ho emosaun, ho ema barak ne'ebé tanis hodi hanoin Jesus nia terus.

2. Vinerasaun ba Krus

Iha lokraik, maizumenus tuku tolu (oras ne'ebé fiar katak Jesus mate), sarani sira bá igreja hodi tuir Selebrasaun Paixaun nian. Parte ne'ebé importante liu mak "Venerasaun ba Krus". Iha ne'ebé sarani ida-idak la'o ba oin hodi re'i ka fó respeitu ba krus nu'udar sinál gratidaun ba salvasaun. Iha Timor, komunidade lori tempu naruk tebes ba ida ne'e tanba ema hotu hakarak partisipa, husi labarik to'o katuas-ferik.

3. Procissão do Senhor Morto (Prosisaun Na'i ne'ebé Mate)

Iha fatin balun, depoís selebrasaun iha igreja, iha prosisaun ne'ebé lori kixote (kaixaun) ho statua Jesus ne'ebé mate ona. Sarani sira la'o tuir ho silénsiu, lori lilin no hananu kântiku triste sira. Ida ne'e mak momentu luto nasionál ida, iha ne'ebé ema hotu sente triste tanba Maromak nia Oan mate ona.

4. Jejum no Abstinénsia

Tuir katekizmu no tradisaun, Sexta-Feira Santa mak loron jejum no abstinénsia. Ema boot sira (tinan 18-59) han de'it dala ida ne'ebé nakonu, no ema hotu (husi tinan 14 ba leten) la han na'an. Iha Timor-Leste, baibain ema han de'it modo-tahan, katuas, ka ikan, no evita han na'an karau, fahi ka manu. Ida ne'e mak forma ida husi sakrifísiu kili-an nian.

Tradisaun no Kostume Lokál

Aleinde rituál ofisiál husi Igreja, iha mós kostume balun ne'ebé povu Timor-Leste halo:

Silénsiu Totál: Iha uma laran, baibain inan-aman sira bandu labarik sira atu labele barullu, labele halimar maka'as, no labele rona múzika ne'ebé la'ós relijiozu. Televizaun mós baibain hatudu de'it filme relijiozu ka programa orasaun nian. Limpeza ba Rate: Maske Loron Matebian mak iha Novembru, iha Sexta-Feira Santa mós família balun uza tempu dadeer hodi hamoos rate família nian hodi prepara ba Domingu Páskua. Prepara "Pão Ázimo" ka Hahan Simples: Família barak prepara hahan ne'ebé simples tebes hodi hatudu solidaridade ho Jesus ne'ebé terus. La halo Servisu Pezado: Ema evita halo servisu iha kuintál ka servisu todan sira seluk, hodi foka de'it ba vida espirituál.

Informasaun Prátika ba Vizitante no Estranjeiru

Se Ita-boot planeia atu bá Timor-Leste durante Sexta-Feira Santa 2026, iha buat balun ne'ebé presiza hatene:

Hatais no Komportamentu

Timor-Leste mak nasaun ne'ebé konservadór no relijiozu tebes. Se Ita hakarak tama ba igreja ka tuir prosisaun:
Hatais Modestu: Uza kalsas naruk ka saia naruk ne'ebé kobre kabaas. Evita uza roupa ne'ebé badak liu ka nakloke liu. Respeitu Silénsiu: Durante serimónia, labele ko'alia maka'as. Se hakarak foti foto, husu lisensa uluk no labele uza "flash" ne'ebé bele atrapalla ema nia orasaun. Partisipasaun: Maske Ita la'ós Katóliku, Ita bele tuir hodi haree, maibé kumpri regra sira ne'ebé iha.

Servisu no Komérsiu

Lojas no Merkadu: Kuaze lojas hotu, supermerkadu, no merkadu tradisionál sei taka iha Sexta-Feira Santa. Balun bele nakloke dadeer de'it, maibé lokraik hotu sei taka. Banku no Governu: Eskritóriu governu nian, banku, no eskola hotu-hotu taka. Transporte: Transporte públiku hanesan "mikrolet" sei menus tebes iha dalan. Se presiza desloka an, di'ak liu aluga karreta ka tuda uluk transporte privadu. Restaurante: Restaurante barak (liuliu sira ne'ebé na'in mak ema Timor ka Portugés) sei taka. Só de'it restaurante iha hotél boot sira mak sei nakloke ba hóspede sira.

Sexta-Feira Santa nu'udar Feriadu Públiku

Iha Timor-Leste, Sexta-Feira Santa mak feriadu ofisiál ne'ebé hatudu iha Dekretu-Lei kona-ba Feriadu Nasionál sira. Tanba monu iha loron sesta, baibain governu mós fó "toleránsia de pontu" iha Quinta-Feira Santa lokraik hodi fó dalan ba funsionáriu sira atu bele prepara an ba tinan espirituál ida ne'e.

Iha tinan 2026, loron ida ne'e sai momentu importante ba unidade nasionál. Maske iha diferensa polítika ka sosiál, iha Sexta-Feira Santa, povu Timor-Leste ida de'it iha fiar no orasaun.

Oinsá ho Loron sira tuir mai?

Depoís Sexta-Feira Santa, iha:
  1. Sábadu Aleluia (Sábadu de Glória): Loron ne'ebé igreja nonook hodi hein Jesus moris hi'as. Iha kalan, iha Vigília Pascal ne'ebé naroman lilin nian kobre uma kreda hotu.
  2. Domingu Páskua: Loron ksolok boot nian. Iha ne'e mak fali família sira han hamutuk, halo festa simples, no selebra vitoria moris nian ba mate.

Konkluzaun

Sexta-Feira Santa iha Timor-Leste la'ós de'it loron ida iha kalendáriu. Nia mak naroman ida ne'ebé dada ema hotu ba reflesaun kle'an kona-ba domin, sakrifísiu, no laran-sadi'a. Ba rai ida ne'ebé liu ona funu no terus barak, mensajen husi Sexta-Feira Santa—katak depoís terus iha esperansa, no depoís mate iha moris hi'as—sai nu'udar fundamentu ne'ebé hametin nasaun ida ne'e.

Se Ita iha Timor-Leste iha loron April 3, 2026 2026, aproveita tempu ne'e hodi sente páz, rona silénsiu sidade nian, no haree devosaun boot povu nian ne'ebé sai nu'udar sasin ba sira-nia fiar ne'ebé la nakdoko. Ne'e mak oportunidade furak ida hodi koñese fuan husi povu Timor-Leste.

Frequently Asked Questions

Common questions about Good Friday in Timor-Leste

Iha tinan 2026, Sexta-Feira Santa sei monu iha loron-Friday, loron-April 3, 2026. Husi loron 31 Dezembru 2025, falta de'it loron 90 atu ita hakat ba komemorasaun solene ne'e. Data ida-ne'e muda tinan-tinan bazeia ba kalendáriu fulan nian, maibé nafatin sai hanesan momentu importante tebes ba sarani katóliku sira iha Timor-Leste atu hanoin hikas fali terus no mate Jesus Kristu nian iha krús leten.

Sin, Sexta-Feira Santa mak feriadu nasionál ofisiál iha Timor-Leste. Tanba nasaun ne'e iha populasaun katóliku liu porsentu 97, Estadu rekoñese loron ne'e hanesan loron deskansa nian ba serbisu-na'in hotu. Iha loron ne'e, repartisaun públika, eskola, banku, no negósiu barak liu sei taka hodi fó biban ba sidadaun sira atu tuir serimónia relijioza sira no hamutuk ho família iha ambiente ne'ebé hakmatek no devotu.

Ba povu Timor-Leste, Sexta-Feira Santa iha signifikadu espirituál ne'ebé kle'an tebes. Loron ne'e komemora Paixaun Kristu nian, ne'ebé fó hanoin fali mai ita kona-ba sakrifísiu boot liu hotu ba salvasaun umanidade nian. Alende aspetu relijiozu, loron ne'e mós liga ho istória reziliénsia povu nian durante tempu okupasaun, ne'ebé fiar katóliku sai hanesan kbiit no identidade ba timor-oan sira atu hasoru terus hodi hetan libertasaun.

Ema timor-oan sira observa loron ne'e ho luto no orasaun. Atividade prinsipál sira mak tuir selebrasaun iha kreda, hanesan Via Sacra ka hakat tuir dalan krús nian ne'ebé dala barak hala'o iha foho leten ka iha sidade laran. Iha mós teatru ka reenaksun kona-ba Paixaun Kristu nian. Sarani sira mós tuir Adorasaun ba Krús iha lokraik. Ambiente iha sidade laran sai nonook tebes, laiha múzika barullu, no laiha festa tanba ne'e mak loron ba peniténsia no hanoin fali sala sira.

Tuir tradisaun kreda katólika nian ne'ebé forte tebes iha Timor-Leste, Sexta-Feira Santa mak loron jejúm no abstinénsia. Ema barak la han na'an iha loron ne'e no han de'it dala ida hodi hatudu peniténsia. Família sira mós dala barak prepara ai-han ne'ebé simples de'it iha uma. Ne'e la'ós loron ba han-boot ka festa, maibé loron ba sakrifísiu pesoál hodi hamutuk ho Kristu ne'ebé mós hasoru terus.

Iha loron Sexta-Feira Santa, kuaze instituisaun hotu-hotu iha Timor-Leste sei taka. Eskola, universidade, servisu governu nian, no banku sira la funsiona. Loja boot sira mós dala barak taka ka de'it loke iha oras limitadu. Transporte públiku hanesan mikrolet sei menus tebes kompara ho loron baibain. Se ita presiza sasán ruma, di'ak liu sosa antes loron ne'e atu la hetan difikuldade tanba sidade Dili no munisípiu sira seluk sei sai mamuk no nonook.

Ba vizitante sira, importante tebes atu hatudu respeitu ba tradisaun lokál. Se hakarak vizita kreda ka tuir prosesaun, favor ida uza roupa ne'ebé modesta (taka kabas no hakat to'o ain-tuur). Labele halo barullu ka rona múzika maka'as iha fatin públiku. Se hakarak foti foto, husu lisensa uluk no keta atrapalla ema ne'ebé harohan hela. Ne'e mak tempu di'ak atu observa kultura no fiar ne'ebé kle'an husi povu Timor-Leste, maibé mós bele uza tempu ne'e atu pasia iha tasi-ibun ne'ebé hakmatek.

Depois de Sexta-Feira Santa, iha loron Sábadu Aleluia ne'ebé sei nafatin iha ambiente hakmatek to'o kalan boot bainhira hala'o Vigília Paskua. Loron tuir mai mak Domingu Paskua, ne'ebé nakfilak ba loron ksolok nian hodi selebra Kristu nia moris-hias. Iha loron Domingu, ambiente muda husi triste ba kontente, ho misa sira ne'ebé nakonu ho ksolok no família sira mós bele halibur hamutuk hodi han-boot hodi selebra vitória moris nian nian hasoru mate.

Historical Dates

Good Friday dates in Timor-Leste from 2010 to 2025

Year Day of Week Date
2025 Friday April 18, 2025
2024 Friday March 29, 2024
2023 Friday April 7, 2023
2022 Friday April 15, 2022
2021 Friday April 2, 2021
2020 Friday April 10, 2020
2019 Friday April 19, 2019
2018 Friday March 30, 2018
2017 Friday April 14, 2017
2016 Friday March 25, 2016
2015 Friday April 3, 2015
2014 Friday April 18, 2014
2013 Friday March 29, 2013
2012 Friday April 6, 2012
2011 Friday April 22, 2011
2010 Friday April 2, 2010

Note: Holiday dates may vary. Some holidays follow lunar calendars or have different observance dates. Purple indicates weekends.