Holiday Details
- Holiday Name
- Carnival / Ash Wednesday
- Country
- Haiti
- Date
- February 18, 2026
- Day of Week
- Wednesday
- Status
- 47 days away
- About this Holiday
- Ash Wednesday marks the first day of Lent in western Christian churches.
Haiti • February 18, 2026 • Wednesday
Also known as: Kanaval / Mèkredi sann
Nan kè kilti ayisyen an, gen yon peryòd kote nanm nasyon an eksprime tèt li ak yon fòs ak yon koulè ki pa gen parèy. Peryòd sa a se sezon Kanaval la, ki abouti nan jounen Mèkredi des Sann. Pou Ayisyen, Kanaval se pa sèlman yon fèt; se yon ekspresyon libète, yon kalfou kote listwa, relijyon, ak kreyativite rankontre pou kreye yon sèl kò k ap danse nan lari. Se yon moman kote yerachi sosyal yo tonbe, kote mask yo pèmèt moun di verite yo pa ta ka di nan lavi chak jou, epi kote mizik la vin tounen san k ap koule nan venn tout yon pèp.
Mèkredi des Sann nan peyi Dayiti gen yon karaktè espesyal. Pandan ke nan anpil lòt peyi se yon jou ki tris ak solanèl ki make kòmansman Karèm nan, an Ayiti, li fè pati entegral nan "Twa Jou Gra" yo nan lespri popilè a. Se dènye souf gwo fèt la anvan trankilite penitans lan kòmanse. Selebrasyon sa a se yon melanj pafè ant eritaj Afriken nou an, tradisyon Ewopeyen katolik yo, ak reyalite Karayib la ki bay Ayiti idantite inik li genyen jodi a. Soti nan gwo cha sonò nan Pòtoprens rive nan bèl mask an papye rache nan Jakmèl, Kanaval ayisyen an se yon eksperyans total ki kaptive tout sans yo.
Pou lanne k ap vini an, tout moun deja ap prepare yo pou moman fò sa a nan lavi nasyonal la. Men enfòmasyon enpòtan pou kalandriye w:
Jou fèt la: Wednesday Dat fiks: February 18, 2026 Tan ki rete: Gen 46 jou ki rete anvan gwo rasanbleman sa a kòmanse.
Li enpòtan pou konnen ke dat Kanaval ak Mèkredi des Sann nan an Ayiti se pa yon dat fiks chak lanne. Li varye selon kalandriye litijik legliz Katolik la. Dat la detèmine parapò ak fèt Pak. Mèkredi des Sann tonbe egzakteman 46 jou anvan Dimanch Pak (40 jou Karèm san konte dimanch yo). Se sa ki fè chak lanne, Ayisyen ap gade kalandriye yo ak anpil atansyon pou yo konnen kilè "Lendi Gra", "Madi Gra" ak "Mèkredi des Sann" ap tonbe pou yo ka planifye vwayaj yo ak aktivite yo.
Istwa Kanaval an Ayiti se yon glas ki reflete listwa peyi a li menm. Tradisyon sa a te rive nan koloni Sen Domeng ak kolon franse yo nan 18yèm syèk la. Nan epòk sa a, se te gwo bal maske ak dine ekstravagan elit kolonyal la te konn òganize anvan peryòd Karèm nan. Esklav yo, ki pa t gen dwa patisipe nan fèt sa yo, te konn obsève yo epi kreye pwòp vèsyon pa yo nan kachèt, kote yo te melanje eleman ewopeyen yo ak pwòp ritm, dans, ak kwayans espirityèl yo ki soti nan kontinan Afrik la.
Apre Endepandans peyi a nan lanne 1804, Kanaval la te vin tounen yon senbòl liberasyon. Li pa t sèlman yon fèt relijye oswa yon imitasyon kolon yo, men li te vin tounen yon espas kote pèp la te ka revandike diyite l. Pandan 19yèm ak 20yèm syèk yo, Kanaval la te evolye pou l enkli pèsonaj istorik, kritik politik, ak reprezantasyon lavi kotidyen. Jodi a, Kanaval ayisyen an rekonèt kòm youn nan pi gwo manifestasyon kiltirèl nan Karayib la, li se yon melanj senkretik kote Vodou a, Katolisism nan, ak modènite a fè yon sèl.
Selebrasyon an pa kòmanse sèlman nan jou gra yo. Depi apre fèt Wa (Epifani) nan mwa janvye, anbyans lan kòmanse moute. Chak dimanch apremidi, gen sa yo rele "Pre-kanaval" kote gwoup pèkisyon ak bann rara soti nan lari pou chofe anbyans lan. Men, se nan peryòd 2026 a kote tout bagay rive nan pwent pik li.
Nan Jakmèl, ki se kapital kiltirèl peyi a, fèt la gen yon lòt koulè. Se la ou jwenn pi bèl kreyativite atizanal la. Atis yo itilize papye rache pou yo kreye mask jeyan ki reprezante bèt, pèsonaj politik, oswa kreyati mitolojik. Se yon defile ki plis baze sou estetik ak teyat lari pase sou gwo son.
Sa ki fè Mèkredi des Sann nan an Ayiti espesyal, se fason li mare ak fen fèt la. Nan anpil vil, gen yon tradisyon kote yo "boule wa kanaval la" (souvan yon mannken) pou senbolize fen peryòd debòch la ak kòmansman peryòd pirifikasyon an. Se yon jou kote kò a fatige ak tout dans, men lespri a ap prepare pou yon tan pi kalm.
Si w nan peyi a pandan sezon 2026 sa a, gen kèk eleman ou dwe obsève pou w konprann pwofondè fèt la:
Rara a: Malgre Kanaval la se plis yon fèt vil, Rara a se nanm zòn riral yo ki anvayi lavil yo. Ak banbou (vaksen), tanbou, ak kòn metal, gwoup rara yo ap jwe yon mizik ki gen anpil koneksyon ak Vodou a. Se yon mach kiltirèl ak espirityèl kote yo rann omaj ak zansèt yo ak lwa yo. Pèsonaj Tradisyonèl yo: Ou ap wè "Lansè de kòd" (moun ki kouvri ak lwil nwa ak siwo myèl), "Chaloska" (ki reprezante yon militè mechan ak gwo dan), ak "Bèl fanm". Chak pèsonaj sa yo gen yon siyifikasyon istorik, souvan kòm yon fason pou moke opresyon oswa pou raple evènman ki te make nasyon an. Mizik ak Chante: Chak lanne, djaz yo ak atis yo lage yon "mereng kanaval". Chante sa yo souvan gen double sans. Yo sèvi ak imou pou yo kritike gouvènman an, pale de pwoblèm grangou, oswa tou senpleman pou ankouraje moun pran plezi yo. Se yon fòm jounalis popilè.
Patisipe nan Kanaval nan dat February 18, 2026 mande yon ti preparasyon paske se yon moman kote peyi a ap fonksyone yon lòt jan.
Sekirite ak Foul moun: Lari yo konn chaje anpil ak moun. Li konseye pou w toujou ak yon gwoup moun ou konnen, pou w pa pote bijou ki gen twòp valè, epi pou w toujou gen dlo pou w bwè paske chalè a ak dans la ka dezidrate w vit. Nan gwo vil yo, lapolis konn deplwaye pou asire sekirite, men prekosyon pèsonèl se toujou pi bon opsyon.
Transpò ak Lojman: Pandan peryòd sa a, otèl yo konn plen depi plizyè mwa davans, sitou nan vil tankou Jakmèl oswa nan zòn kote gwo defile yo ap fèt. Transpò piblik (taptap) ka difisil pou jwenn nan kèk zòn paske anpil lari bloke pou parad yo. Li pi bon pou w deplase bonè nan maten.
Sante: Paske gen anpil pousyè ak moun k ap pouse, li bon pou w gen yon ti mas oswa yon mouchwa si w gen pwoblèm respiratwa. Epitou, pwoteje po w kont solèy la pandan jounen an.
Wi, nan peyi Dayiti, peryòd sa a make pa plizyè jou konje ofisyèl. Gouvènman an anjeneral dekrete:
Selebrasyon Kanaval ak Mèkredi des Sann nan an Ayiti pou lanne 2026 a se plis pase yon senp dat nan kalandriye a. Se yon rasanbleman ki montre rezistans yon pèp ki, malgre tout difikilte, toujou jwenn fòs pou l kreye bote ak lajwa. Se yon moman kote Ayisyen, kit yo ap viv nan peyi a, kit yo nan dyaspora a, santi yo konekte ak rasin yo.
Lè sann nan poze sou fwon fidèl yo nan jou Wednesday sa a, se pa sèlman yon fen ki make, men se preparasyon pou yon lòt sik lavi. Kanaval la bay pèp la fòs pou l kenbe tèt li byen wo, epi Karèm nan ki kòmanse apre a bay tan pou refleksyon ak espwa. Pou nenpòt moun ki vle konprann nanm pèp ayisyen an, pa gen pi bon fason pase viv eksperyans sa a, kote tanbou a pa janm sispann bat epi kote lespri libète a ap danse nan chak kwen lari.
Nan dat February 18, 2026, kit ou nan Pòtoprens, Jakmèl, Okay, oswa nan mòn ki pi lwen yo, w ap santi menm enèji sa a. Se yon envitasyon pou selebre lavi, onore listwa, epi gade lavni ak konviksyon ke kilti nou se pi gwo fòs nou genyen. Prepare w depi kounye a, paske gen sèlman 46 jou ki rete pou Ayiti montre mond lan ankò yon fwa kijan li konn fete, kijan li konn kriye, ak kijan li konn leve kanpe.
Common questions about Carnival / Ash Wednesday in Haiti
Nan ane 2026 la, fèt Mèkredi sann nan ap tonbe nan dat February 18, 2026, ki se yon jou Wednesday. Gen 46 jou ki rete anvan dat sa a rive. Se nan moman sa a tout aktivite Kanaval yo rive nan bout yo pou bay plas ak peryòd Karèm nan ki se yon tan refleksyon ak preparasyon espirityèl pou fèt Pak la nan kilti ayisyen an.
Wi, jou Kanaval yo ak Mèkredi sann se jou konje piblik ofisyèl nan peyi Ayiti. Pandan peryòd sa a, pifò biwo gouvènman yo, lekòl yo, ak biznis prive yo rete fèmen pou pèmèt popilasyon an patisipe nan festivite yo oswa pou yo repoze yo. Se yon moman kote peyi a fonksyone yon jan diferan paske se youn nan pi gwo manifestasyon kiltirèl nan ane a.
Kanaval ak Mèkredi sann reprezante yon tranzisyon enpòtan ant rejwisans popilè ak peryòd Karèm nan. Kanaval la se yon melanj rich ant tradisyon Afriken, Ewopeyen, ak Karayibeyen ki te devlope depi epòk koloni an. Se yon ekspresyon inik kilti ayisyen an kote pèp la eksprime jwa li, kreyativite li, ak revandikasyon li atravè mizik ak dans anvan yo antre nan yon tan ki pi solanèl ki se Mèkredi sann.
Selebrasyon an fèt ak anpil anbyans nan lari yo. Gen gwo defile ak bèl cha alegorik, moun ki mete kostim ak mask ki gen anpil koulè, ak pèfòmans atistik nan tout lari a. Festivite yo kòmanse tout bon vre nan Lendi Gra, yo rive nan pwen ki pi wo a nan Mardi Gra, epi yo fini nan Mèkredi sann. Se yon moman kote divès kalite mizik tankou konpa ak rara fè moun danse san pran souf nan gwo rasanbleman piblik.
Mizik Rara se yon eleman esansyèl nan Kanaval ayisyen an. Se yon fòm mizik tradisyonèl ki itilize enstriman tankou vaksen, tanbou, ak kòn. Gwoup Rara yo mache nan lari yo, yo kreye yon anbyans espirityèl ak popilè ki konekte moun yo ak rasin yo. Pandan tout peryòd Kanaval la rive nan Mèkredi sann, son Rara a anvayi katye yo, sa ki montre fòs tradisyon kiltirèl peyi a ki soti nan zansèt yo.
Nan Kanaval Ayiti, kostim yo ak mask yo chaje ak senbòl. Atizan yo sèvi ak papye mache pou kreye mask ki reprezante bèt, pèsonaj istorik, oswa figi politik pou fè satirik. Gen pèsonaj tradisyonèl tankou 'Lansè de kòd' oswa 'Chaloska' ki gen istwa pa yo. Chak kostim rakonte yon pati nan listwa Ayiti oswa lavi chak jou pèp la, sa ki fè defile yo tounen yon gwo teyat an plein lè.
Pou vizitè ki vle viv eksperyans sa a, li enpòtan pou yo pran prekosyon sekirite nòmal yo paske konn gen anpil foul moun nan lari yo. Li rekòmande pou moun mache an gwoup epi swiv konsèy lokal yo. Paske se jou konje, vizitè yo dwe planifye davans pou otèl ak transpò paske anpil sèvis ka limite. Atmosfè a trè fantezik ak akeyan, sa ki pèmèt touris yo dekouvri nanm kilti ayisyen an nan tout klate li.
Kontrèman ak lòt kote kote Mèkredi sann se yon jou ki trè solanèl sèlman, ann Ayiti li konsidere kòm dènye bout nan festivite Kanaval yo. Malgre li make kòmansman Karèm nan nan relijyon kretyen an, anpil moun kontinye fete nan lari a kòm yon dènye chans pou yo jwi anbyans lan anvan peryòd jèn ak lapriyè a kòmanse. Se yon melanj ant kilti popilè ak tradisyon relijye ki fè jou sa a espesyal.
Carnival / Ash Wednesday dates in Haiti from 2012 to 2025
| Year | Day of Week | Date |
|---|---|---|
| 2025 | Wednesday | March 5, 2025 |
| 2024 | Wednesday | February 14, 2024 |
| 2023 | Wednesday | February 22, 2023 |
| 2022 | Wednesday | March 2, 2022 |
| 2021 | Wednesday | February 17, 2021 |
| 2020 | Wednesday | February 26, 2020 |
| 2019 | Wednesday | March 6, 2019 |
| 2018 | Wednesday | February 14, 2018 |
| 2017 | Wednesday | March 1, 2017 |
| 2016 | Wednesday | February 10, 2016 |
| 2015 | Wednesday | February 18, 2015 |
| 2014 | Wednesday | March 5, 2014 |
| 2013 | Wednesday | February 13, 2013 |
| 2012 | Wednesday | February 22, 2012 |
Note: Holiday dates may vary. Some holidays follow lunar calendars or have different observance dates. Purple indicates weekends.