Holiday Details
- Holiday Name
- Carnival / Ash Wednesday
- Country
- Timor-Leste
- Date
- February 18, 2026
- Day of Week
- Wednesday
- Status
- 46 days away
- About this Holiday
- Ash Wednesday marks the first day of Lent in western Christian churches.
Timor-Leste • February 18, 2026 • Wednesday
Also known as: Karnavál / Kuarta-Feira Sinzas
Iha Timor-Leste, nasaun ida ne’ebé ho fuan katóliku ne’ebé kbiit boot, loron Karnavál no Kuarta-Feira Sinzas la’ós de’it data ida iha kalendáriu, maibé reprezenta tranzisaun espirituál no kulturál ne’ebé kle’an. Loron ne’e marka remata tinan foun nian ne’ebé foin liu no inísiu husi jornada loron haatnulu nian (Kuaresma) atu prepara ba Festa Páskua, ne’ebé sai nu’udar selebrasaun boot liu iha liturjia sarani nian. Ho populasaun liu porsentu 97 ne’ebé deklara an nu’udar katóliku, Timor-Leste moris loron ne’e ho títulu dupla: iha parte ida, ksolok ikus nian husi "Karnavál" (ne’ebé mai husi lia-latim carne vale, ka "adeuz ba na’an"), no iha parte seluk, haraik-an no peniténsia husi Kuarta-Feira Sinzas.
Karnavál iha Timor-Leste iha ninia karakterístika rasik. Maski la iha desfile boot ho kestaun hanesan iha Rio de Janeiro ka tradisaun maskara nian hanesan iha Venéza, povu timoroan selebra ho han hamutuk iha família laran no komunidade. Ne’e mak tempu atu kadi fuan no han na’an, tanba tuir mai sei tama iha tempu jejún no abstinénsia. Kuarta-Feira Sinzas rasik mak loron ida ne’ebé nakonu ho silénsiu no orasaun. Ema rihun ba rihun ba igreja atu simu sinzas iha sira-nia rentos, hanesan sinál katak ema mak rai-rahun no sei fila fali ba rai-rahun, no hanesan konviti ida ba konversaun fuan nian.
Ba tinan oin, loron importante ne’e sei monu iha:
Data: February 18, 2026 Loron: Wednesday Tempu ne’ebé falta: Sei hela 46 loron tan.
Data ba Kuarta-Feira Sinzas mak data ne’ebé variável ka la fiksa. Loron ne’e depende ba kalendáriu lunár ne’ebé determina loron Páskua nian. Tuir regra kreda nian, Kuarta-Feira Sinzas sempre akontese loron 46 antes Domingu Páskua (loron 40 jejún nian, la suru loron domingu sira). Tan ne’e, tinan-tinan data ne’e muda fali, dala ruma iha fevereiru no dala ruma iha marsu.
Istória Kuarta-Feira Sinzas nian iha Timor-Leste la bele haketak husi istória evanjelizasaun ne’ebé lori husi misionáriu portugés sira hahú husi sékulu XVI. Portugál lori mai Timor la’ós de’it relijiaun, maibé mós kostume sosiál sira ne’ebé inklui selebrasaun siklu Páskua nian.
Tradisaun uza sinzas iha raís ne’ebé kle’an iha Bíblia laran. Iha Testamentu Antigu, uza sinzas mak sinál ida husi arrependimentu no luto. Iha sékulu primeiru kreda nian, ema sira ne’ebé halo sala boot tenke halo peniténsia públika no uza sinzas. Ho tempu, kreda deside katak fiar-na’in hotu bele simu sinzas atu hatudu sira-nia haraik-an iha Maromak nia oin.
Iha Timor-Leste, tradisaun ne’e moris liután durante períodu okupasaun no funu, iha ne’ebé fiar katóliku sai nu’udar identidade nasionál ne’ebé hametin povu hasoru susar sira. Sinzas la’ós de’it dehan katak ita sei mate, maibé mós dehan katak ita presiza Maromak nia grasa atu moris fali. Karnavál, nu’udar parte festa nian, mós hetan influénsia husi kultura "Entrudo" portugés nian, maski iha Timor ne’e sirkunstánsia sosiál halo nia sai simples liu no bazeia liu ba relasaun família nian.
Selebrasaun iha Timor-Leste fahe ba momentu rua ne’ebé kontrastante tebes:
Durante Misa, momentu ne’ebé importante liu mak "Imposisaun Sinzas". Amlua ka fadi'i foti sinzas (ne’ebé mai husi sunu ramu sira ne’ebé uza iha Domingu Ramos tinan kotuk) no tau iha ema ida-idak nia rentos ho forma krús. Durante ne’e, amlua dehan: "Arrepende-ba no fiar ba Evanjéliu" ka "Hanoin katak ó mak rai-rahun, no ba rai-rahun ó sei fila fali".
Timor-Leste iha modu rasik atu moris kestaun Kuaresma nian ne’ebé hahú iha loron ne’e:
Jejún no Abstinėnsia: Tuir kreda katóliku nia lei, Kuarta-Feira Sinzas mak loron jejún (han dala ida de’it to’o bosu) ba ema tinan 18 to’o 59, no abstinénsia na’an (la han na’an) ba ema hotu husi tinan 14 ba leten. Iha Timor, ema barak mós husik "tua" ka "sigarru" nu’udar sakrifísiu. Hahán Tradisionál: Tanba labele han na’an, ema timoroan foka liu ba ikan no modo-tahan. Hahán hanesan ikan sabuko (ikan ne’ebé sona ho temperu) ka batar da’an sai menu prinsipál iha loron ne’e. Silénsiu: Ema barak evita rona múzika maka’as ka halo festa boot iha loron ne’e. Ne’e mak tempu ba "reflesaun". Hatais: Maski la’ós obrigasaun, ema barak prefere hatais roupa ho kór ne’ebé la nabilan demais, hanesan mutin ka metan, atu hatudu respeitu ba loron peniténsia nian.
Se ita planeia atu visita Timor-Leste iha data February 18, 2026, iha kousa balun ne’ebé ita presiza hatene:
Ba Timor-Leste, Kuarta-Feira Sinzas la’ós de’it rituál relijiozu ida. Nia mak kbiit sosiál ida ne’ebé hamutuk povu. Iha tempu ne’ebé mundu moderniza daudaun, tradisaun ida ne’e ajuda fali ema timoroan sira atu para uitoan husi moris ne’ebé okupadu no hanoin fali kona-ba valór sira hanesan perdaun, solidariedade, no haraik-an.
Iha foho sira, husi Oecusse to’o Lospalos, selebrasaun ne’e hanesan de’it. Unidade ne’e hatudu katak, maski iha diferensa polítika ka klan nian, iha fiar ne’ebé hanesan, povu ne’e ida de’it. Kuarta-Feira Sinzas prepara dalan ba "Semana Santa", ne’ebé sei sai períodu ne’ebé boot liu no sagradu liu iha nasaun ne’e.
Sin, loron Karnavál no Kuarta-Feira Sinzas mak feriadu ofisiál iha Timor-Leste. Governu dekreta loron ne’e nu’udar loron deskansa nian atu fó oportunidade ba sidadaun sira atu tuir sira-nia knaar relijiozu.
Lojas no Supermerkadu: Supermerkadu boot iha Dili (hanesan Lita Store ka W-Four) baibain nakloke, maibé kadi lokraik uitoan. Lojas ki’ik sira iha bairru bele taka durante dadeer. Emerjénsia: Ospitál no klínika emerjénsia sempre nakloke 24 oras. Polísia (PNTL) mós sei halo guarda iha igreja sira atu garante seguransa no orden. Viajen: Se ita atu semo ba rai-li’ur ka mai Timor iha data ne’e, di’ak liu verifika fali ho kompañia aérea, maski aeroportu baibain funsiona hanesan baibain.
Iha 2026, loron ne’e sei sai momentu ida ne’ebé furak atu sapa kultura timoroan ne’ebé riku. Maski laiha kór barak hanesan karnavál iha fatin seluk, "kór" ne’ebé ita sei haree iha Timor mak kór husi fiar ne’ebé metin, komunidade ne’ebé hamutuk, no haraik-an ne’ebé mai husi fuan. Se ita iha Dili iha February 18, 2026, keta lakon oportunidade atu vizita Katedral dadeer-saan hodi sapa rasik oinsá povu ida ne’e hatudu sira-nia devosaun.
Preparasaun ba Páskua hahú ona iha loron ne’e, no ba timoroan sira, ne’e mak inísiu husi tempu grasa nian ne’ebé sei lori sira ba ksolok boot iha loron moris-hi’as nian. Tan ne’e, maski ho sinzas iha rentos no jejún iha knotak, povu simu loron ne’e ho fuan ne’ebé nakloke.
Common questions about Carnival / Ash Wednesday in Timor-Leste
Iha tinan 2026, loron Karnavál no Kartaun-Cinza ka Kuarta-Feira de Cinzas sei monu iha loron Wednesday, February 18, 2026. Konta husi loron 31 Dezembru 2025, falta de'it loron 46 atu to'o selebrasaun ida-ne'e. Data ne'e importante tebes ba komunidade Kristaun iha Timor-Leste tanba marka inísiu husi tempu Kuarezma nian.
Sin, loron ne'e feriadu públiku ofisiál iha Timor-Leste. Tanba Timor-Leste nudar nasaun ne'ebé maioria populasaun hamriik iha fiar Katólika, governu deklara loron ne'e nu'udar feriadu atu fó biban ba sarani sira hodi tuir serimónia relijiozu sira. Iha loron ne'e, repartisaun públika, banku, no eskola sira sei taka, maibé servisu emerjénsia balun sei kontinua funsiona ho oráriu limitadu.
Kuarta-Feira de Cinzas iha signifikadu boot ba sarani sira iha Timor-Leste nu'udar loron primeiru husi tempu Kuarezma, ne'ebé dura loron 40 hodi prepara ba festa Páskua. Ida-ne'e mak tempu ba peniténsia, orasaun, no jejúm. Tradisaun ne'e mai husi influénsia Katedrál no koloniál Portugés ne'ebé hametin ona iha kultura timoroan nian durante sékulu ba sékulu, hodi hatudu fali haraik-an no hafoun fali relasaun ho Maromak.
Selebrasaun prinsipál mak partisipasaun iha Missa Kuarta-Feira de Cinzas nian. Iha kreda sira iha Dili, Baucau, no distritu seluk, padre sira sei tau cinza iha hasan-loos ka oin-tobu sarani sira nian ho forma kruz, hodi hanoin fali katak 'ita rai-rahun no sei fila fali ba rai-rahun'. Maske iha elementu Karnavál nian ne'ebé inklui han-festa hamutuk antes tempu jejúm hahú, maibé ambiente jerál iha Timor-Leste solene liu no foka liu ba orasaun duké festa boot iha estrada.
Diferente ho rai seluk hanesan Brazíl ka Goa, Timor-Leste la hala'o parade secular boot ka festa ho kostume oioin iha estrada ba Karnavál. Selebrasaun sira baibain akontese iha komunidade nia laran ka família nia laran ho han-festa tradisionál antes hahú abstinénsia. Ema bele rona múzika no iha kanteiru ki'ik, maibé atmosfera sei muda sai solene liu bainhira loron-manas to'o hodi simu cinza iha kreda.
Iha loron Kuarta-Feira de Cinzas, sarani Katóliku sira iha Timor-Leste tuir regra jejúm no abstinénsia, ne'ebé katak sira la han na'an. Baibain ema han de'it dala ida ne'ebé nakonu ka han ai-han kmaan sira. Nu'udar alternativu, ema barak prefere han ikan, hanesan 'ikan sabuko', no modo-tahan lokál sira. Iha loron Karnavál antes missa, família balun bele prepara han-festa espesiál hodi 'despedida' husi han na'an antes tama ba tempu Kuarezma.
Ba vizitante sira, di'ak liu planu nanis tanba transporte públiku bele menus no loja balun bele taka. Se imi hakarak vizita kreda hanesan Katedrál Dili, kumpri regra vestuáriu ne'ebé modéstu (taka kabas no ain-tuur) hodi hatudu respeitu. Tanba klima iha Timor-Leste iha fulan Fevereiru baibain manas no umidade aas ho posibilidade udan, lori guarda-shuva no bee hemu natoon bainhira la'o sai.
Tanba ne'e feriadu nasionál, asesu ba servisu governu nian sei la iha. Transporte públiku hanesan 'mikrolet' sei kontinua sirkula maibé ho númeru ne'ebé uitoan liu fali loron baibain. Se imi planeia atu viaja ba distritu seluk, di'ak liu halo reserva nanis. Restaurante balun iha sidade boot hanesan Dili sei nakloke, maibé di'ak liu konfirma nanis se sira serve menu espesiál ka la'e tanba tradisaun abstinénsia nian.
Carnival / Ash Wednesday dates in Timor-Leste from 2011 to 2025
| Year | Day of Week | Date |
|---|---|---|
| 2025 | Wednesday | March 5, 2025 |
| 2024 | Wednesday | February 14, 2024 |
| 2023 | Wednesday | February 22, 2023 |
| 2022 | Wednesday | March 2, 2022 |
| 2021 | Wednesday | February 17, 2021 |
| 2020 | Wednesday | February 26, 2020 |
| 2019 | Wednesday | March 6, 2019 |
| 2018 | Wednesday | February 14, 2018 |
| 2017 | Wednesday | March 1, 2017 |
| 2016 | Wednesday | February 10, 2016 |
| 2015 | Wednesday | February 18, 2015 |
| 2014 | Wednesday | March 5, 2014 |
| 2013 | Wednesday | February 13, 2013 |
| 2012 | Wednesday | February 22, 2012 |
| 2011 | Wednesday | March 9, 2011 |
Note: Holiday dates may vary. Some holidays follow lunar calendars or have different observance dates. Purple indicates weekends.