Good Friday

Veliki petak u Crnoj Gori: Dan tišine, molitve i duboke duhovnosti

Veliki petak, u narodu poznat i kao "Petak stradanja", predstavlja najtužniji dan u hrišćanskom kalendaru i zauzima centralno mjesto u duhovnom životu pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori. Ovaj dan je posvećen sjećanju na stradanje i raspeće Isusa Hrista na Golgoti, njegovu smrt i skidanje tijela sa krsta. U crnogorskoj tradiciji, koja je duboko ukorijenjena u pravoslavlju, Veliki petak nije samo vjerski praznik, već vrijeme duboke introspekcije, strogog posta i tišine koja prožima svaki dom i svaku ulicu.

Ono što ovaj dan čini posebnim u Crnoj Gori jeste specifičan spoj crkvene liturgike i narodnih običaja koji su se vjekovima prenosili s koljena na koljeno. Na ovaj dan se ne čuju zvona sa crkava, ne pjeva se i ne veseli se. Atmosfera je ispunjena pijetetom i mirom, dok vjernici kroz post i molitvu saosećaju sa Hristovim mukama. U crnogorskim gradovima i selima, od krševitog sjevera do sunčane obale Jadrana, Veliki petak se doživljava kao dan kada se zaustavlja uobičajeni životni ritam kako bi se odala počast žrtvi koja čini temelj hrišćanske vjere.

Posebnost Velikog petka u Crnoj Gori ogleda se i u snažnom osjećaju zajedništva. Iako je ovo dan žalosti, on ujedinjuje porodice koje se okupljaju oko priprema za predstojeći Vaskrs, počevši od najvažnijeg simbola – bojenja vaskršnjih jaja. Ovaj čin, iako radostan po svojoj svrsi, na Veliki petak se obavlja u miru i tišini, podsjećajući sve na nadu koja dolazi nakon stradanja.

Kada je Veliki petak u 2026?

U 2026. godini, pravoslavni vjernici u Crnoj Gori obilježiće Veliki petak u skladu sa julijanskim kalendarom i pashalnim ciklusom.

• Dan u sedmici: Friday
• Datum: April 3, 2026
• Preostalo vrijeme: Do ovog svetog dana ostalo je još 90 dana.

Važno je napomenuti da datum Velikog petka nije fiksni. On je varijabilan i direktno zavisi od datuma Vaskrsa, koji se određuje na osnovu astronomskih proračuna (prva nedjelja nakon prvog punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice). Zbog toga Veliki petak svake godine pada na različit datum, ali uvijek u periodu između marta i maja, prateći ritam prirode i crkvenog kanona.

Istorija i duhovni značaj

Istorijski i teološki korijeni Velikog petka sežu do samih početaka hrišćanstva. Za hrišćane u Crnoj Gori, ovaj dan je simbol vrhunske ljubavi i žrtve. Prema biblijskim zapisima, Isus Hrist je na ovaj dan izveden pred Pontija Pilata, osuđen, natjeran da nosi sopstveni krst do brda Golgota, gdje je na kraju razapet između dva razbojnika.

U crnogorskoj istoriji, pravoslavna crkva je igrala ključnu ulogu u očuvanju identiteta i morala naroda, pa je obilježavanje Velikog petka oduvijek bilo više od puke ceremonije. To je bio dan kada su se i najljući neprijatelji mirili, kada se obustavljala svaka svađa i kada je vladao "božji mir". Duhovni značaj se ogleda u vjerovanju da je Hristovom smrću pobijeđen grijeh, što otvara put ka vaskrsenju i vječnom životu, konceptima koji su duboko utkani u crnogorsku etiku i književnost.

Kako se obilježava Veliki petak u Crnoj Gori

Obilježavanje Velikog petka u Crnoj Gori karakterišu specifični rituali koji počinju rano ujutru i traju do kasno u noć.

Crkvene službe i Iznošenje Plaštanice

Centralni događaj u svim pravoslavnim hramovima, od Cetinjskog manastira do hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, jeste večernje bogosluženje na kojem se vrši iznošenje Plaštanice. Plaštanica je platno na kojem je izvezen ili naslikan lik Hrista neposredno nakon skidanja sa krsta.

Plaštanica se polaže na posebno ukrašen sto (grob Hristov) ispred oltara. Vjernici u dugim redovima, u tišini, prilaze da cjelivaju Plaštanicu, simbolično se klanjajući Hristovom grobu. Često je običaj, naročito kod djece, da se provuku ispod stola na kojem leži Plaštanica, što se smatra blagoslovom za zdravlje i napredak.

Strogi post i tišina

Na Veliki petak u Crnoj Gori se poštuje najstroži post. Većina vjernika praktikuje "suhojedenje" (konzumiranje samo hljeba i vode) ili čak potpuni post (neuzimanje hrane i pića do zalaska sunca). Alkohol je strogo zabranjen, a u mnogim domaćinstvima se ne pali ni vatra za kuvanje, osim ako je to neophodno za bojenje jaja.

Tišina je ključni element. Radio i televizijski programi u Crnoj Gori obično prilagođavaju svoju šemu, emitujući duhovnu muziku i dokumentarne programe o religiji. U domovima se izbjegava glasan smijeh, vika ili bilo kakav oblik proslave.

Tradicije i narodni običaji

Crna Gora obiluje narodnim običajima koji su specifični za pojedine regije, ali neki su univerzalni za cijelu zemlju.

Bojenje vaskršnjih jaja

Iako se u nekim krajevima jaja boje na Veliki četvrtak, u velikom dijelu Crne Gore upravo je Veliki petak dan za ovaj posao. Prvo jaje koje se skuva i ofarba u crvenu boju naziva se "Čuvarkuća". Crvena boja simbolizuje Hristovu krv, ali i radost vaskrsenja. Čuvarkuća se čuva pored ikone tokom cijele godine, do sledećeg Vaskrsa, jer se vjeruje da štiti dom i porodicu od zla, bolesti i vremenskih nepogoda.

Domaćice u Crnoj Gori često koriste prirodne metode bojenja, poput kuvanja jaja u ljuskama crnog luka (lukovini) uz korišćenje raznih trava i djetelina kako bi se na jajima napravile prirodne šare.

Zabrana radova

Na Veliki petak se "ne dira zemlja". To znači da su poljoprivredni radovi strogo zabranjeni. Vjeruje se da na ovaj dan zemlja tuguje i da je ne treba remetiti oranjem ili kopanjem. Takođe, žene izbjegavaju pranje veša, šivenje ili bilo kakve teške kućne poslove. Jedini dozvoljeni "posao" je onaj koji je direktno vezan za pripremu vaskršnje trpeze, prvenstveno bojenje jaja.

Običaj "mirovanja"

U nekim selima u zaleđu primorja i u Staroj Crnoj Gori, zadržao se običaj da se na ovaj dan ne pije voda, ili da se pije što manje, u znak sjećanja na Hristovu žeđ na krstu. Takođe, postoji vjerovanje da na ovaj dan ne treba jesti koprive, jer se vjeruje da je Hrist šiban koprivama.

Praktične informacije za 2026. godinu

Putnici i građani koji planiraju svoje aktivnosti tokom aprila 2026. godine treba da imaju na umu specifičan status ovog dana u Crnoj Gori.

Status državnog praznika

Veliki petak u Crnoj Gori ima specifičan pravni status. Prema Zakonu o svetkovanju vjerskih praznika, pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeno odsustvo sa rada za Veliki petak i drugi dan Vaskrsa (Vaskršnji ponedjeljak).

U 2026. godini, pošto Veliki petak pada na April 3, 2026, on praktično označava početak neradnih dana za veliki dio stanovništva. Iako nije "univerzalni" državni praznik poput 13. jula (Dan državnosti), u praksi većina državnih institucija, škola i javnih ustanova radi skraćeno ili je zatvorena, jer zaposleni koriste svoje zakonsko pravo na odsustvo.

Šta radi, a šta je zatvoreno?

• Banke i pošte: Centralna banka Crne Gore često ostaje otvorena ili radi po prilagođenom radnom vremenu. Komercijalne banke uglavnom ne rade sa klijentima ili rade skraćeno.
• Prodavnice i tržni centri: Većina prodavnica mješovite robe i supermarketa radi normalno ili neznatno skraćeno kako bi omogućili građanima poslednje pripreme za vaskršnji ručak. Tržni centri (poput onih u Podgorici) obično rade redovno.
• Javni prevoz: Autobuske i željezničke linije funkcionišu, ali je preporučljivo provjeriti red vožnje jer se može primjenjivati praznični režim (manji broj polazaka).
• Ugostiteljski objekti: Restorani i kafići su otvoreni, ali je atmosfera u njima obično smirenija. Meni je u skoro svim objektima prilagođen postu, pa ćete lako pronaći ribu i posna jela.

Savjeti za posjetioce

Ako posjećujete Crnu Goru tokom Velikog petka 2026., preporučuje se da posjetite neki od manastira (poput Ostroga ili Morače) kako biste osjetili autentičnu atmosferu i prisustvovali večernjim službama. Imajte na umu da je u crkvama obavezno pristojno oblačenje (pokrivena ramena i koljena, a za žene često i marama). Takođe, budite spremni na to da je ovo dan za tišinu, pa se glasno ponašanje na javnim mjestima može smatrati neprimjerenim.

Zaključak: Duhovni temelj Crne Gore

Veliki petak ostaje jedan od najvažnijih stubova crnogorske kulturne i duhovne baštine. Bez obzira na modernizaciju i brzi tempo života, ovaj dan u Crnoj Gori uspijeva da sačuva svoju sakralnost. On je podsjetnik na prolaznost patnje i neizbježnost nade, vrijednosti koje su vjekovima oblikovale karakter crnogorskog čovjeka.

U 2026. godini, dok se budemo približavali April 3, 2026., Crna Gora će još jednom utonuti u tu dragocjenu tišinu, pripremajući se za najveći hrišćanski praznik – Vaskrs, i slaveći život kroz sjećanje na najveću žrtvu. Za svakoga ko se u tom trenutku nađe u Crnoj Gori, Veliki petak nudi priliku da doživi duboku povezanost naroda sa svojom tradicijom i vjerom koja nadilazi vrijeme.