Početak Ramazana u Hrvatskoj: Duhovni vodič za 2026. godinu
Ramazan predstavlja najsvetiji mjesec u islamskom kalendaru, razdoblje duboke duhovnosti, samorefleksije i zajedništva. Za muslimane širom svijeta, pa tako i za značajnu zajednicu u Hrvatskoj, ovo nije samo vrijeme odricanja od hrane i pića, već razdoblje pročišćenja duše, jačanja discipline i obnove vjere. Ramazan je deveti mjesec lunarnog kalendara, a njegov početak svake godine donosi posebnu atmosferu mira i pobožnosti u domove vjernika.
U Hrvatskoj, gdje muslimanska zajednica ima dugu povijest i duboko je integrirana u društvo, Ramazan se obilježava s posebnim dostojanstvom. Bez obzira na to radi li se o velikim gradskim centrima poput Zagreba, Rijeke i Pule, ili o manjim mjestima, duh solidarnosti postaje vidljiviji nego inače. Bit Ramazana leži u "saburu" – strpljenju, te u empatiji prema onima koji su u potrebi. Tijekom ovog mjeseca, vjernici nastoje biti najbolja verzija sebe, izbjegavajući loše misli, riječi i djela, dok istovremeno povećavaju svoje dobročinstvo i molitvu.
Kada počinje Ramazan u 2026?
Početak Ramazana određen je pojavom mlađaka, što znači da se datum pomiče za otprilike 10 do 11 dana ranije svake gregorijanske godine. Za 2026. godinu, predviđanja su sljedeća:
Prvi dan posta (1. Roza): February 18, 2026
Dan u tjednu: Wednesday
Vrijeme do početka: Preostalo je još 46 dana.
Važno je napomenuti da ramazanski post zapravo počinje prethodne večeri, u utorak, 17. veljače 2026., nakon zalaska sunca, kada se klanja prva teravija-namaz (posebna noćna molitva). Prvi potpuni dan posta, od zore do zalaska sunca, je upravo Wednesday, February 18, 2026. Budući da se islamski kalendar temelji na mjesečevim mijenama, točan datum može varirati za jedan dan ovisno o službenom viđenju mlađaka, što potvrđuju lokalni islamski autoriteti i Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Bit i značaj Ramazana
Ramazan je mjesec u kojem je počela objava Kur'ana, svete knjige islama, poslaniku Muhammedu a.s. preko meleka (anđela) Džibrila. Zbog toga se ovaj mjesec naziva i "proljećem srca" i "mjesecom Kur'ana". Post (sawm) je jedan od pet stupova islama i obavezan je za sve punoljetne, zdrave muslimane i muslimanke.
Osim fizičkog suzdržavanja od jela, pića i pušenja od zore (imsak) do zalaska sunca (iftar), post ima duboku pedagošku i etičku svrhu. On uči vjernika kako kontrolirati svoje nagone i strasti. Kada čovjek osjeti glad, on se poistovjećuje s onima koji nemaju osnovne uvjete za život, što potiče na "zekat" i "sadekatul-fitr" – oblike obaveznog i dobrovoljnog udjeljivanja milostinje.
Povijest i muslimanska zajednica u Hrvatskoj
Muslimani u Hrvatskoj čine oko 1,3% do 1,5% stanovništva prema službenim podacima, iako su procjene zajednice ponekad i veće (oko 3-4% s obzirom na etničku pripadnost, primarno Bošnjake, Albance i Rome). Islamska zajednica u Hrvatskoj jedna je od najbolje organiziranih u Europi, s pravnim statusom koji datira još iz 1916. godine.
Povijesno gledano, prisutnost islama na ovim prostorima vezana je uz osmansko razdoblje, ali moderna povijest obilježena je snažnom integracijom. Zagreb je dom jedne od najljepših džamija u ovom dijelu Europe, čija arhitektura s tri minareta krasi vizuru grada od 1987. godine. Tijekom Ramazana, Zagrebačka džamija postaje središte okupljanja vjernika iz cijele regije.
Tradicije i običaji tijekom Ramazana u Hrvatskoj
Obilježavanje Ramazana u Hrvatskoj spoj je univerzalnih islamskih propisa i lokalnih običaja koji odražavaju suživot različitih kultura.
Iftar i Sahur
Dva ključna obroka definiraju ramazanski dan.
Sahur (ili sehur) je obrok prije zore. U Hrvatskoj se za sahur često pripremaju hranjiva jela koja daju energiju za dug dan, poput pite, jaja, mliječnih proizvoda i kompota.
Iftar je trenutak prekida posta u sumrak. Tradicionalno se post prekida neparnim brojem datulja (hurmi) i gutljajem vode, baš kako je to činio poslanik Muhammed a.s. Nakon toga slijedi bogata večera. U bošnjačkim obiteljima u Hrvatskoj, koje čine većinu muslimanskog stanovništva, na iftarskoj sofri nezaobilazne su:
Topa: Jelo od rastopljenog maslaca, kajmaka i različitih vrsta sira u koje se umače vruća lepinja (somun).
Begova čorba: Gusta juha s piletinom i povrćem.
Pite: Burek, sirnica, zeljanica.
Slastice: Hurmašice, baklava, tufahije ili sutlijaš.
Teravija-namaz
Nakon iftara, vjernici odlaze u džamije ili mesdžide na teraviju, zajedničku noćnu molitvu. To je vrijeme druženja i razmjene vijesti. U velikim gradovima poput Rijeke, gdje se nalazi impresivni Islamski centar, ili u Dubrovniku, gdje je mesdžid smješten unutar zidina Starog grada, atmosfera je posebno svečana.
Lejletul-kadr (Noć sudbine)
Posebno se obilježava 27. noć Ramazana, poznata kao Lejletul-kadr. Vjeruje se da je to noć u kojoj je počela objava Kur'ana i da je ona "bolja od tisuću mjeseci". U Hrvatskoj se ta noć provodi u pojačanom ibadetu (obožavanju Boga), učenju Kur'ana i zajedničkim molitvama koje traju do zore.
Praktične informacije za posjetitelje i sugrađane
Hrvatska je zemlja u kojoj se vjerska prava poštuju, a Ramazan se odvija u atmosferi međusobnog uvažavanja. Ako planirate posjetiti Hrvatsku ili boravite u njoj tijekom veljače i ožujka 2026., evo nekoliko korisnih savjeta:
- Restorani i hrana: Budući da muslimani čine manjinu, restorani i kafići rade po uobičajenom radnom vremenu. U gradovima poput Zagreba, Rijeke, Siska i Pule lako ćete pronaći restorane s Halal certifikatom. Tijekom Ramazana, mnogi od tih restorana nude posebne iftarske menije.
- Ponašanje u javnosti: Iako nije obavezno, lijepo je pokazati poštovanje prema onima koji poste. Izbjegavanje konzumacije velikih obroka ili pušenja neposredno ispred vjerskih centara u vrijeme posta smatra se znakom pristojnosti.
- Posjeti džamijama: Turisti su dobrodošli u džamije izvan vremena molitve. Potrebno je izuti obuću i biti prikladno odjeven (pokrivena ramena i koljena, a za žene i kosa). Tijekom Ramazana, džamije su punije nego inače, posebno u večernjim satima.
- Radno vrijeme: Ramazan u Hrvatskoj nije državni blagdan. Sve javne ustanove, banke i trgovine rade normalno. Ipak, muslimanski zaposlenici često koriste godišnji odmor ili kraće radno vrijeme za same dane Bajrama (blagdana nakon Ramazana).
Lokacije za okupljanje i molitvu
Ako se nađete u Hrvatskoj tijekom početka Ramazana 2026., evo ključnih mjesta gdje možete osjetiti ramazansku atmosferu:
Zagreb: Islamski centar u Folnegovićevom naselju je srce zajednice. Ovdje se organiziraju veliki zajednički iftari.
Rijeka: Islamski centar na Gornjem Zametu, poznat po svojoj jedinstvenoj arhitekturi, nudi prekrasan pogled na Kvarner i duhovni mir.
Dubrovnik: Mesdžid u ulici Miha Pracata nudi jedinstveno iskustvo posta u povijesnom ambijentu.
Sisak: Nova džamija i Islamski kulturni centar u Sisku (otvoren 2022.) postali su važno mjesto okupljanja u središnjoj Hrvatskoj.
Ramazan i zdravlje
S obzirom na to da Ramazan 2026. godine pada u kasnu zimu i rano proljeće, dani u Hrvatskoj neće biti ekstremno dugi kao što je to slučaj ljeti. Post će trajati otprilike od 05:00 ujutro do 17:30 ili 18:00 sati navečer, ovisno o točnom datumu i geografskoj širini (npr. postoji mala razlika između Čakovca na sjeveru i Dubrovnika na jugu).
Hladnije vrijeme olakšava podnošenje žeđi, ali vjernici se i dalje potiču na umjerenost tijekom iftara kako bi izbjegli probavne smetnje. Savjetuje se konzumacija puno tekućine između iftara i sahura te izbjegavanje previše slane hrane.
Kraj Ramazana: Ramazanski bajram
Mjesec posta završava proslavom Ramazanskog bajrama (Eid al-Fitr). U 2026. godini, Bajram se očekuje oko 19. ožujka. To je trodnevni blagdan radosti, posjeta obitelji i prijateljima te darivanja djece. U Hrvatskoj je običaj da se za Bajram pripremaju najbolja jela i da se vrata doma otvore susjedima svih vjeroispovijesti, čime se potvrđuje duh zajedništva koji krasi ovo podneblje.
Je li početak Ramazana državni praznik u Hrvatskoj?
Važno je naglasiti da početak Ramazana, kao ni cijeli mjesec post, nije državni praznik niti neradni dan u Republici Hrvatskoj. Hrvatska je sekularna država u kojoj su službeni državni blagdani uglavnom vezani uz kršćansku tradiciju i važne datume iz nacionalne povijesti.
Radno vrijeme: Trgovine, tržnice, škole i uredi rade prema uobičajenom rasporedu.
Prava radnika: Prema ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Islamske zajednice, vjernici muslimani imaju pravo na plaćeni dopust na dane svojih velikih blagdana, što se primarno odnosi na prvi dan Ramazanskog bajrama i Kurban-bajrama, ali ne i na sam početak mjeseca Ramazana.
Putovanja: Promet se odvija normalno, bez posebnih ramazanskih regulacija.
Iako nije slobodan dan, početak Ramazana u Hrvatskoj prepoznat je u javnom prostoru. Mediji redovito izvještavaju o početku posta, a najviši državni dužnosnici (Predsjednik, Premijer) upućuju čestitke vjernicima, što pridonosi osjećaju prihvaćenosti i uvažavanja.
Zaključak
Početak Ramazana 2026. u Hrvatskoj, koji pada na February 18, 2026, bit će vrijeme tišine, molitve i duboke povezanosti. Za posjetitelje, to je prilika da upoznaju bogatstvo islamske kulture u europskom kontekstu, a za vjernike putovanje prema samousavršavanju. Bez obzira na to što život u hrvatskim gradovima teče svojim uobičajenim tempom, unutar zidova domova i džamija odvijat će se drevna tradicija koja slavi vjeru, disciplinu i ljubav prema bližnjemu.
Ramazan Šerif Mubarek Olsun – neka je plemeniti Ramazan blagoslovljen svim vjernicima u Hrvatskoj